Poglavar Katoličke crkve papa Franjo ne namjerava da u okviru svog pontifikata izvrši kanonizaciju Alojzija Stepinca jer se, kako prolazi vrijeme, umnožavaju razlozi zbog kojih je i posumnjao da to treba učiniti.
Izjavio je ovo bivši ambasador Srbije u Vatikanu i član Mješovite komisije koja je razmatrala ulogu Stepinca u Drugom svjetskom ratu Darko Tanasković.
Tanasković je ukazao da dva pisma iz obimne prepiske koju je Stepinac tokom 1941. godine imao sa Vatikanom i papom Pijem Dvanaestim, nisu ništa novo za Komisiju.
– Na osnovu ukupnog materijala i uvida u komunikaciju kardinala Alojzija Stepinca i Svete stolice sasvim je jasno da je on bio problematična istorijska ličnost i da ni u kom slučaju i ni po kakvim kriterijumima ne bi mogao da bude svetitelj – rekao je Tanasković za “Sputnjik”.
On je naveo da je Komisiji bilo važno da se to dokaže, a da se to “u kojoj mjeri je Stepinac ratni zločinac, u kojoj mjeri je neposredno učestvovao u nečemu, šta je sve znao i šta je mogao da spriječi – još istražuje”.
Prema njegovim riječima, pouzdano se zna da je nadbiskup Stepinac u punoj mjeri podržavao ustaške vlasti, da je morao biti svjestan zločina koje su na teritoriji Hrvatske u to vrijeme činjeni nad Srbima, Romima i Jevrejima, da je ponekad činio neke gestove da pomogne na individualnom planu, da je ponekad čak i upozoravao na neke stvari, ali da nikada nije doveo u pitanje samu ideju da se taj prostor očisti od Srba kroz katoličenje.
– Dakle, on je dovoljno problematičan da prema našem shvatanju ne može biti svetitelj, ali će na kraju, ipak, odlučiti Vatikan – naglasio je Tanasković.
On je ukazao da je blaženopočivši patrijarh srpski Irinej u prepisci sa papom Franjom upravo insistirao na tome da vjernici Srpske pravoslavne crkve (SPC), Srbi u cjelini i većina pravoslavaca u svijetu ne bi mogli da prihvate da nadbiskup Stepinac sa svojom ulogom u istoriji bude svetitelj u hrišćanstvu.
– Papa Franjo je to dobro razumio i insistirao je na tome da ne smiju da se donose odluke koje će još više da podijele hrišćane – rekao je Tanasković.
On je naveo da nije siguran da će nastavak dijaloga donijeti nešto u opipljivom smislu, ali da ima utisak da je Vatikan izrazio opredjeljenje da se kanonizacija odgodi, dodajući da očekuje da se neki vid dijaloga nastavi i poslije otvaranja dijela Vatikanskog arhiva koji se odnosi na pontifikat pape Pija Dvanaestog.
Alojzije Stepinac bio je zagrebački nadbiskup od 1937. do smrti 1960. godine.
Stepinac u pismima papi Piju Dvanaestom, koje je uputio u maju i junu 1941. godine, moli Vatikan da prizna NDH, pozdravlja uvođenje rasnih zakona, svesrdno podržava pokrštavanje Srba i inicijativu da se Srbi protjeraju u Makedoniju.
Stepinac u pismima posebno ističe da vjeruje da bi, kada bi poglavnik Ante Pavelić bio 20 godina na čelu Vlade, pravoslavni Srbi bili u potpunosti likvidirani u NDH.
Brojne činjenice potvrđuju činjenicu da je Stepinac aktivno učestvovao u stvaranju fašističke NDH, jer se zakleo na vjernost i podršku Pavelićevom režimu. On je sve vrijeme znao za masovne pokolje Srba i, uprkos povremenim protestima, nikada nije dovodio u pitanje podršku NDH.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.