Malo koji praznik iz doba SFRJ je ostao u tako živom sjećanju kao što je slučaj sa Danom bezbjednosti.
Države koju je obezbjeđivala čuvena Služba državne bezbjednosti odavno nema. Neke prijetnje po njenu bezbjednost su ostale iste, neke su se promijenile a pojavile su se neke sasvim nove.
Dan 13. maj, čuven i po nezaboravnom monologu Ilije Čvorovića u „Balkanskom špijunu“, je zato bio dobar povod da se u emisiji ELTA HD TV 1, “Argument više” okupe eksperti za bezbjednost. Slobodan Župljanin, Radislav Jovičić i Duško Vejnović su nas podsjetili kako je to izgledalo u bivšoj zajedničkoj državi, a kako je danas u BiH, podijeljenoj po više osnova, pa tako i bezbjednosnoj.
Jednoglasan stav struke je da je neovlašteni transfer ingerencija sa entiteta na državni nivo doveo do ključnih problema u funkcionisanju ovog resora.
– Mi u BiH imamo jednu potpunu konfuziju. Ako posmatramo Zakon o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji u svijetlu Ustava BiH i entitetskih ustava, dolazimo do zaključka kao da je jednu istu oblast regulisalo tijelo sa 4 ili 5 različitih kontinenata. Ušli smo u situaciju u kojoj nemamo okvir u kojem bi se bilo ko se bavi poslovima iz oblasti obezbjeđenja mogao da ih obavlja onako kako su konstituisani i koncipirani – kaže Slobodan Župljanin, profesor Nezavisnog univerziteta Banja Luka.
Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH je umjesto da bude servis entitetskim ministarstvima unutrašnjih poslova i ostalim agencijama iz domena bezbjednosti postala otuđeno tijelo. Bivši ministar unutrašnjih poslova RS, Radislav Jovičić se zapitao koju korist RS ima od rada takve agencije.
– I pored brojnih pokušaja komunikacije mi nikad nismo dobili tražene informacije o od agencije čiji je zadatak da prikuplja, obrađuje i distribuira te informacije korisnicima poput MUP RS. Ja nisam nikad dobio nijednu, ne vjerujem da je to slučaj ni sa aktuelnom ministrom – rekao je on.
Nisu usamljeni ni glasovi koji upozoravaju da je OBA potpala pod uticaj političkih stranaka iz Federacije BiH. Za razliku od regionalne saradnje prisutne između klasičnih policija u regionu, ona je gotovo potpuno izostala kada su u pitanju zadaci iz domena ove agencije.
– Imate paradoks da kao entitetska policija mnogo bolje sarađujete sa drugim obavještajnim agencijama iz regionalnog okruženja. Jedini odgovor na pitanje zašto je to tako jeste da su Zakon i procedure propisivali političari bez elementarnih znanja o ovoj oblasti – kaže Jovičić.
Pitanje terorizma se poslednjih nekoliko decenijama nametnuo kao globalni, pa samim tim i problem BiH bezbjednosti. Profesor Vejnović, iz Evropskog „Defendologija“ centra, je naglasio da su njegovom porastu kumovale i brojne polarizacije u svijetu koje su otvorile prostor teroristima.
– Međunarodna zajednica se nalazi na velikom ispitu jer je izgubila autoritet. Polarizacija na linije Evropskoj unije sa Rusijom po pitanju COVID -19 su pokazale svu svoju besmislenost kad su u pitanju životi. Bez njihovog prevazilaženja neće biti rješenja brojnih problema, među kojima je i terorizam – kaže on.
Iako javnost možda i nije toliko upućena koliko terorističke akcije širom svijeta imaju poveznicu sa BiH, ona je nesporna činjenica.
– U posljednjih 10 godina bilo koji teroristički akt u svijetu je imao dodirnu tačku sa BiH. Mi smo naučili iz događanja vezanih za migrante da u ovu zemlju svako može ilegalno ući, a da niko iz nje ne može na zakonit način biti izručen. Kako onda možemo bilo kome garantovati bezbjednost bilo kojem građaninu Republike Srpske ili BiH, ako smo okruženi „upaljačima“ za koje niko ne zna kad mogu biti aktivirani – zaključio je Župljanin.
Kompletan razgovor na temu bezbjednosti u BiH možete pogledati putem sljedećeg You Tube linka:
Nebojša Ristić / Elta TV
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.