Izdvajamo

Salvator Mundi: Od 170 dolara do najskuplje slike na svijetu


Kako je slika vrijedna 140 evra pripisana renesansom majstoru postala najskuplje prodato umjetničko djelo na svijetu, za koje je izdvojeno 450 miliona dolara, istražuje novi dokumentarac “Izgubljeni Leonardo”.

Stara, dorađivana slika koja se prije petnaestak godina prodavala na sumnjivoj aukciji u Nju Orleansu, postala je “izgubljeno” remek-djelo Leonarda da Vinčija i na sva zvona uvršćena u veliku postavku čuvene londonske Nacionalne galerije, a svoj put je završila 2017. godine kao najskuplje umjetničko djelo na svijetu, vrijedno 450 miliona dolara.

I njeno “prebivalište” danas je misterija, jedino se zna da je njen vlasnik prvi čovjek Saudijske Arabije, Mohamed bin Salman.

Uzbudljivo putešestvije “Salvatora Mundija”, odnosno “Spasitelja svijeta” bilježi dokumentarni film “Izgubljeni Leonardo” (The Lost Leonardo). Potpisao ga je nagrađivani danski reditelj Andreas Kefed, a premijerno je prikazan na Filmskom festivalu Trajbeka, dok ga distribucija širom svijeta očekuje na jesen, javili su svjetski mediji.

Sponzorisano

Isusa Hrista koji u lijevoj ruci drži kristalnu kuglu, a podignutom desnom rukom blagosilja, djelo je Leonarda da Vinčija, procijenili su eminentni stručnjaci za opus firentinskog renesansnog majstora, dodavši da je slika nastala oko 1500. godine.

Bila je, navodno, u vlasništvu engleskog kralja Čarlsa Prvog, da bi joj se potom izgubio svaki trag. U javnosti se pojavila ponovo u 19. vijeku kada ju je kupio jedan britanski kolekcionar, kao djelo Đovanija Boltrafija, jednog od Da Vinčijevih učenika iz ateljea. Prodata je 1958. godine, takođe na aukciji, za sumu od samo 170 dolara.

Ali, novi milenijum donio je nevjerovatne obrte. Istoričar umjetnosti i trgovac umjetninama Robert Sajmon i njegov kolega Aleks Pariš prvi put su došli do djela 2005. godine kupivši ga na jednoj aukciji u Nju Orleansu za nešto više od hiljadu dolara. Niko tada nije znao ni o čijem se djelu radi, niti koliko tačno vrijedi. Dvojica trgovaca umjetninama i ranije bi kupovali dela za istu sumu i potom uspijevali da ih preprodaju za pet puta veću cifru.

– Bio sam šokiran slojevima, talozima naknadno dodate boje preko originalnog platna. Ipak, kvalitet originala izvirao je i pored svega – svjedoči Sajmon u dokumentarcu.

Pomislili su, kako se dalje navodi, da je u pitanju kopija djela nekog od velikih renesansnih majstora. Ipak, angažovali su iskusnu Dajen Modestini da uradi restauraciju slike stare vijekovima. Kada je pozvala vlasnika u svoj njujorški studio prvo na šta mu je skrenula pažnju bile su usne modela na slici.

– Bile su tako slične Mona Lizi. Uporedite samo usne na obe slike. Pokušali smo da dođemo da objašnjenja. I jedini zaključak bio je da je u pitanju Da Vinči. Ali, isprva nisam vjerovao da je to njegovo djelo – govori Sajmon.

Poslije osmogodišnje komplikovane restauracije slike, Sajmon i Pariš angažovali su još eksperata. Njih petoro okupilo se 2008. godine u Londonu kako bi dalo svoj sud da li je u pitanju djelo slavnog slikara ili ne. I, kako bilježi knjiga “Poslednji Leonardo” (The Last Leonardo), rezultati vijećanja bili su dva “da”, jedan “ne” i dva “bez komentara”, prenosi Njujork post.

Uprkos nedoumicama, Nacionalna galerija tri godine kasnije održava veliku izložbu posvećenu Leonardu i još jedan panel stručnjaka iznosi ocjenu da to jeste “izgubljeno djelo” slikara iz Firence i da joj je mjesto na izložbi.

Zapravo je izlaganje u Nacionalnoj galeriji djelu dalo “pečat autentičnosti”. No, prethodio joj je još jedan zanimljiv detalj.

– Bio sam iznenađen kada sam vidio da je Nacionalna galerija uvrstila u svoju izložbu problematičnu sliku. Ozbiljni muzeji ne smeju sebi da dozvole da izlože djelo koje je predmet sumnje – govori u dokumentarcu profesor Bernd Lindeman, u to vrijeme direktor prestižne berlinske Slikarske galerije (Gemäldegalerie), prenosi Gardijan.

Upravo ta galerija u svojoj kolekciji ima neke od najvažnijih slika evropskih majstora. I kontaktirali su je Sajmon i Pariš pokušavajući očajnički da nađu kupca…

– Jednoga dana zazvonio mi je telefon. Trgovac umjetninama rekao mi je da za nas ima sliku. Ali, dodao je kako je većina platna doslikavana, što je za mene bilo dovoljno da mu kažem da nismo zainteresovani – priča Lindeman.

Izlaganje praktično nepoznate slike u čuvenoj svjetskoj galeriji samo joj je “napumpalo” cijenu na tržištu.

– Ne stavljate ćorak na izložbu – riječi su Majkla Delija, direktora organizacije “ArtWatch UK” koji se pomno bavio slučajem “Spasitelja svijeta” i koji u dokumentarcu veliku krivicu svaljuje upravo na Nacionalnu galeriju.

Ljubitelji umjetnosti, kolekcionari i muzeji potpuno su “odleijpili” za novootkrivenim djelom čuvenog majstora. Prije devet godina slika je stigla i u Muzej umjetnosti u Dalasu, gdje je bila izložena čitavih devet mjeseci.

Vlasnike je 2013. godine kontaktirala, preko posrednika, aukcijska kuća “Sotebi” sa pitanjem da li bi djelo ponudili na javnu licitaciju. Ponuda je bila 80 miliona. Sajmon je pristao. A ko ju je kupio? Uz “mutne radnje”, kako se tvrdi u dokumentarcu, stigla je do ruskog oligarha Dmitrija Ribovljeva, i u kratkom roku preprodana za 127,5 miliona dolara.

Kada je bivši vlasnik “Spasitelja svijeta” Robert Sajmon vidio kako “Salvator Mundi” visi na zidu aukcijske kuće “Kristis” u Njujorku uoči aukcije u novembru 2017. godine rasplakao se, jer je proveo godine i godine pokušavajući da utvrdi da li je slika autentično djelo slavnog majstora. Trpio je, kako priča u dokumentarcu, uvrede…

Rezultat aukcije je poznat – slika je postala najskuplje prodato umjetničko djelo na svijetu.

I to kao djelo Leonarda da Vinčija.

Prodato je za 450 miliona dolara saudijsko-arabijskom princu Mohamedu bin Salmanu. Međutim, svaki pokušaj da se slika od tada izloži propao je, a ne zna ni gdje se danas čuva. Mediji su čak jedno vrijeme spekulisali da je Salman drži u svojoj jahti…

Bivši vlasnik slike, ali i cio svijet, slušaju sumnje u njenu autentičnost i danas, poslije gotovo pet godina. Zanimljivo je da pariski Luvr, kada je 2019. pravio veliku izložbu posvećenu Leonardu da Vinčiju, nije želio da je uvrsti u postavku.

U dokumentarcu svjedoči i Robert King Vitman, iz FBI-ja, kome je sve vrijeme sumnjivo što je slika dostigla tako vrtoglavu vreijdnost:

– Zašto bi neko platio toliko novca za djelo oko koga od početka postoji toliko sumnji i pitanja? Ova slika ne vrijedi onoliko koliko je dato za nju. Sumnje su normalne. A i porijeklo slike je vrlo mutno.

A likovni kritičar Džeri Salc iznosi ovu tvrdnju:

– Djelo je stvarno kao i bilo koja druga izmišljena prevara ili šema.

Ne da ga ne smatra Leonardovim djelom, već ga naziva “izmišljenim parčetom đubreta”.

Međutim, istoričar umjetnosti, profesor na oksfordskom Triniti koledžu i autor knjige “Leonardo By Leonardo” Martin Kemp za Post iznosi drugačije mišljenje:

– Apsolutno je u pitanju Leonardo. A za djelo koje se stvorilo niotkuda u pitanju je veličanstveno otkriće…

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Veće malverzacije i problemi sa trgovcima: Reklamacije u padu, a žalbe potrošača sve brojnije

DB

Ministarstvo finansija Srpske odgovorilo Ambasadi SAD: Činjenice demantuju laži

DB

Aleksandar Kasanof umjesto Gabrijela Eskobara

DB

Helez: Neću dozvoliti upotrebu helikoptera MUP Srbije za gašenje požara u BiH

DB

U Doboju pronađena tijela dva brata

SB

Kresojević uputio inicijativu za ukidanje poreza na kupovinu prve nekretnine

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više