Letonija je proglasila vanredno stanje, a Litvanija razmatra žičanu ogradu kako bi zaustavila rekordan broj migranata koji prelaze njihove granice iz Bjelorusije, usred tvrdnji da ih Minsk koristi kao polugu protiv država EU kako bi im se poništile sankcije.
Vlasti ove dvije baltičke države i Poljske suočile su se sa povećavanjem ilegalnih migracija toliko velikim da su se obratile Briselu za pomoć, optužujući bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je organizovao navodne prelaze u obliku “hibridnog rata”.
Viljnus, Riga i Varvaša vjeruju da Lukašenko koristi migrante uglavnom iz Iraka. Napetosti između između ovih zemalja i bjeloruskog autokratskog lidera već su velike, Litvanija je ugostila mnoge Lukašenkove pro-demokratske rivale, dok je Poljska dala utočište bjeloruskoj olimpijskog atletičarki Kristini Tamanovskoj, prenosi Gardijan.
Tokom osmočasovne konferencije za novinare u ponedjeljak, Lukašenko je porekao da Bjelorusija “ucjenjuje” Evropu migrantskom krizom, ali je rekao da reaguje na strani pritisak “u skladu sa svojim mogućnostima”.
– Ne ucjenjujemo nikoga ilegalnom migracijom. Ne prijetimo nikome. Ali doveli ste nas u takve okolnosti da smo primorani da reagujemo. I mi reagujemo – rekao je on novinarima u Palati nezavisnosti u Minsku.
Pritisak EU prošle sedmice uvjerio je Irak koji je početkom avgusta dodao direktne dnevne linije iz Sulejmanije i Erbila u iračkom Kurdinstanu, kao i Basre, da pauzira letove za Bjelorusiju naglo smanjivši broj migranata koji stižu u Litvaniju.
Međutim, podaci o letovima pokazuju da jedan let iz Bagdada sletio u utorak u Minsk, a pad dolaska u Litvaniju je nadokanđen povećavanjem broja migranata koji iz Bjelorusije prelaze u Letoniju i Poljsku.
Nema sumnje da su bjeloruski zvaničnici umiješani u šemu, prenosi Gardijan. Litvanija je objavila snimak koji je snimio Fronteks, granična policija EU, na kojem se vide vozila koja vjerovatno koristi bjeloruska granična straža, koja prati migrante do granice sa EU.
Jedan video koji je procurio pokazao je kako migrante puštaju iz kombija u blizini granice i govore im prvo na ruskom a onda i na engleskom, u kom pravcu da pješače. Iako trenutno ne postoje direktni letovi iz Kabula ili drugih avganistanskih gradova, posmatrači sumnjaju da će Bjelorusija pokušati da dovede još izbjeglica iz Avganistana. Lukašenko je prošle sedmice rekao zvaničnicima da pooštre granicu, efikasno zarobišvi migrante na ničijoj zemlji nakon što su pokušali da se vrate iz EU.
Dolasci u Litvaniju su se dramtično usporili nakon pritiska EU na Irak, s tim što je prošle sedmice granicu sa Bjelorusijom prešao 271 migrant, u odnosu na 1 106 prethodne sedmice. Ali zemlja sada mora da obradi 4 110 zahtjeva ilegalnih migranata iz Iraka, Konga, Kameruna, Sirije, Irana i Rusije, što je čak 50 puta više nego 2020. godine.
Poslanici u toj baltičkoj državi raspravljali su utorak o tome da li će izgraditi metalnu ogradu visoku četiri metra duž granice sa Bjelorusijom, kao i da li će dopusti vojsci da patrolira granicom. Graničari su prošle sedmice gurnuli nazad u Bjelorusiju oko 700 ljudi, dozvoljavajući samo ženama sa djecom da ostanu.
– Lukašenko koristi migracije kao oružje. Ovo je hibridna Lukašenkova kompanja protiv EU i integriteta njene istočne granice – rekao je tokom vikenda predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda.
Bjeloruski lider nije prvi koji je optužen da je migrante koristio kao oružje protiv EU. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je ranije bio otvoren u svojim zahtjevima prema EU kako bi spriječio desetine hiljada izbjeglica da uđu u EU.
Letonska vlada je u utorak proglasila vanredno stanje, koje će trajati do 10. novembra. To vanredno stanje se odnosi na pogranične oblasti i dozvoljava vojsci, policiji i graničnim stražarima da narede ilegalnim migrantima da se vrate u zemlju iz koje su došli. Mogu i da koriste silu ako bude potrebno.
U posjeti bjelorusko-litvanskoj granici prošle sedmice, komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanskon je optužila Lukašenka za “veoma težak i agresivan čin”, koji je imao namjeru da provocira.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.