Kraća radna nedjelja sve popularnija

Malo šta na svijetu traje tako kratko kao vikend. Četvorodnevna radna nedjelja vjerovatno zvuči kao vrlo dobra ideja većini radnika, bilo u privatnom ili javnom sektoru. No, može li postati stvarnost? I da li bi takav model uopšte bio održiv?

Škotska je odlučila da provjeri, prenosi Indeks. U testnom programu koji škotska vlada pokreće, vjerovatno podstaknuta povratkom na radna mjesta nakon lokdauna, radiće se četiri dana u nedjelji, ali bez gubitka plate.

Može li kraća radna nedelja da poveća produktivnost?

To, međutim, neizbježno povlači za sobom pitanje: ko će platiti tih 20 odsto radnih sati nedjeljno manje? Zar to neće značiti 20 odsto veće gubitke za poslodavce – ako ne smanjimo plate radnicima, na šta oni zasigurno ne bi pristali?

Pretpostavka od koje polazi škotska vlada, ali i brojne druge kompanije i vlade koje su već isprobale kraću radnu nedjelju je sljedeća: ako skratimo radno vrijeme, radnici će biti odmorniji, zadovoljniji i produktivniji, što će onda kompenzovati skraćeno radno vrijeme i rezultovati jednakim ili čak boljim radnim rezultatima, odnosno nedjeljnom “proizvodnjom”, tako da plata može ostati ista.

Olakšavajuća okolnost u Škotskoj je što nedostatak radne snage u nekim sektorima, prije svega zbog Bregzita, ionako vrši pritisak na poslodavce da povećaju plate ili poboljšaju radne uslove kako bi privukli radnike. Sindikat “Unite” tako je najavio dogovor s civilnim radnicima u nuklearnoj bazi “Clyde” o povećanju plata za 5,5 odsto uz dodatni godišnji odmor.

Škotska vlada Nikol Sterdžon obećala je barem jedan testni program četvorodnevne radne nedjelje u izbornom manifestu SNP-a ranije ove godine.

A prema novom izveštaju škotskog lijevo orijentisanog Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR-a), čak 80 odsto radnika preferiralo bi takvu kraću radnu nedjelju, dok njih 65 odsto misli da bi ih to učinilo produktivnijima.

Međutim, kako piše ekonomski urednik BBC-ja Daglas Frejzer u svojoj analizi, poslodavac koji je voljan da se uključi u testiranje smanjenja radnih sati uz zadržavanje nivoa plata takođe vjerovatno već radi i druge stvari koje usrećuju i motivišu radnike. To uključuje autonomiju, fleksibilnost, povjerenje, prostor za kreativnost i kvalitetno upravljanje koje čini da se ljudi osjećaju cijenjenima i ispravno vrednovanima.

Škotski IPPR izneo je ideju da bi se ti sati, koji će sada radnicima ići u slobodno vrijeme, mogli koristiti za dodatno obučavanje. Doduše, onda više ne bi bili slobodno vrijeme. No, mogli bi se i konvertovati u veće godišnje odmore, porodiljska odsustva ili više neradnih dana, odnosno državnih praznika.

Radna nedjelja do četvrtka postala hit među poslodavcima

Japan takođe razmatra kako se može skraćivanjem radnih sati uhvatiti u koštac s dva velika nacionalna problema: hroničnim prekomjernim radom i kulturom dugotrajnog radnog dana, te posebno ozbiljnom demografskom krizom zbog vrlo niske stope nataliteta i najvećeg udjela jako starih ljudi na svijetu.

Island pokrenuo testiranje još 2015. Rezultati su “jako uspješni”

Island je pak pokrenuo vlastito testiranje četvorodnevne radne nedelje još pre šest godina, takođe s jednakom platom za radnike koji rade kraće.

Početni probni program, u kojem je učestvovalo više od 2 500 radnika, što iznosi oko jedan odsto radno sposobnog stanovništva Islanda, trajao je do 2019. godine, a nakon toga su analizirali rezultate. Istraživači su prošli mjesec objavili izvještaj prema kom je eksperiment bio “jako uspješan”.

Produktivnost je tokom eksperimenta ostala ista ili je porasla na većini radnih mjesta, objavili su istraživači. Radnici su takođe izvijestili da su pod manjim stresom, a tvrde i da se osjećaju zdravije, kao i da imaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života.

Mnogi radnici trajno su prešli s 40-satne radne nedelje na 35 ili 36 sati rada, rekli su istraživači iz britanskog trusta mozgova “Autonomy” i Udruženja za održivu demokratiju (Alda) na Islandu. Za sada je 86 odsto islandske radne snage ili prešlo na kraće radno vrijeme za istu platu ili će tek steći pravo na to, dodali su istraživači.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.