Prvi put, u istoriji medicine uspješno, hirurzi su izvršili transplantaciju bubrega sa svinje na čovjeka i organ je, kažu oni, “odmah funkcionisao normalno”.
Hirurška procedura izvedena je u septembru između genetski modifikovane svinje i pacijenta s mrtvim mozgom u bolnici “NYU Langone Health”.
Kako su prenijeli strani mediji, bubreg je pričvršćen za krvne sudove pacijenta u natkoljenici, izvan stomaka.
Spomenuta svinja genetski je modifikovana za uzgoj bubrega koji je ljudsko tijelo trebalo da prihvati, što se i dogodilo, kao što je bilo predviđeno.
– Sve se završilo bolje nego što sam uopšte mogao da očekujem. Bubrezi umrlih ljudi koje presađujemo ne rade odmah, treba im nekoliko dana ili čak nedjelja da sve profunkcioniše, ali zahvat je odmah uspio kod ovog pacijenta. Operacija je izgledala kao i svaka transplantacija koju sam ikad napravio od živog davaoca organa – rekao je dr Robert Montgomeri, direktor Instituta za transplantaciju bolnice “NYU Langone”.
Ovaj medicinski i istorijski uspjeh komentarisao je i dr Dori Segev, profesor transplantacijske hirurgije na Medicinskom fakultetu “Johns Hopkins”.
– Ovo je veliki napredak, velika stvar za medicinu. Međutim, potrebno je još istraživanja kako bi se potvrdila djelotvornost postupka. Moramo da znamo više o dugovječnosti organa – rekao je.
Neki istraživači vjeruju da bi genetski modifikovani svinjski bubrezi mogli da se koriste za svega nekoliko mjeseci.
Međutim, tim hirurga koji je izvršio prvu takvu transplantaciju, još uvijek prikuplja podatke, kako bi objavili svoj završni rad sa svim relevantnim rezultatima.
– I dalje smo zabrinuti zbog činjenice da bi pacijentovo tijelo na kraju moglo da odbije novi bubreg, jer dugotrajno odbacivanje organa može da se desi čak i s dobro usklađenim donorskim organima ljudskog porijekla – izjavio je dr David Klasen, odgovorni doktor organizacije “United Network for Organ Sharing”.
Ksenotransplantacija, ili proces presađivanja organa i tkiva između vrsta, tj. sa životinja na ljude, u prošlosti je uglavnom bio neuspješna procedura (u pitanju su bile šimpanze i svinje), međutim, mnogi stručnjaci na polju medicine tehnologiju uređivanja gena vide kao ključ za buduće uspješne transplantacije.
Ovaj istorijski momenat će vjerovatno da pokrene i niz pitanja koja se odnose na etiku uzgoja svinja sa svrhom vađenja njihovih organa.
Međutim, mnogi naglašavaju da se i bez toga samo u SAD godišnje zakolje, otprilike, 100 miliona svinja i to samo zbog prehrambene industrije.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.