Novo istraživanje pokazalo je da zaboravljena sjećanja možda ne nestaju potpuno, već ostaju sačuvana u mozgu kao tihi tragovi koji se pod određenim okolnostima mogu ponovo aktivirati.
Naučnici su otkrili i da taj proces može dovesti do stvaranja lažnih uspomena.
Iako često mislimo da su neka iskustva trajno izbrisana iz našeg pamćenja, nova saznanja ukazuju na drugačiji scenario. Sjećanja bi mogla ostajati skrivena u neuronskim mrežama, čekajući pravi podsticaj da se ponovo pojave.
Istraživanje koje su predvodili neuroznanstvenici sa Instituta za biomedicinska istraživanja Fridrih Mišer u Švajcarskoj sprovedeno je na vinskim mušicama, a rezultati su objavljeni u časopisu Nature Neuroscience.
– Zaključujemo da prebacivanje između tihog i aktivnog stanja sjećanja sprječava gubitak informacija i uspostavlja uslovni sistem pamćenja.
To mozgu omogućava da fleksibilno određuje prioritete pri prizivanju sjećanja na osnovu nedavnih iskustava – naveli su autori istraživanja.
Eksperiment koji je otkrio skrivene tragove pamćenja
Naučnici su koristili vinske mušice (Drosophila melanogaster) koje su obučavali da određeni miris povežu sa blagim električnim udarom.
Nakon treninga mušice su počele da izbjegavaju taj miris. Međutim, poslije otprilike 24 časa ta reakcija je nestala, što je ukazivalo da je sjećanje zaboravljeno.
Kada su ih istraživači ponovo vratili u prostoriju u kojoj se odvijao trening, mušice su ponovo počele da izbjegavaju miris. Sam miris nije bio dovoljan da vrati uspomenu, već su bili potrebni i drugi elementi prvobitnog iskustva, poput teksture i osvjetljenja prostorije.
Rezultati su pokazali da se sjećanja ne vraćaju kao gotovi zapisi, već se ponovo sastavljaju pomoću znakova iz okruženja.
Mozak čuva dvije verzije istog sjećanja
Praćenjem aktivnosti neurona u centrima za pamćenje istraživači su otkrili zanimljiv proces.
Trag sjećanja koji je direktno upravljao ponašanjem mušica postepeno je slabio. Istovremeno se u drugoj grupi neurona pojavio novi, skriveni trag koji nije uticao na ponašanje.
Naučnici su ga nazvali “tihi trag sjećanja”.
Prema njihovom objašnjenju, mozak možda od samog početka stvara dvije verzije jednog sjećanja. Jedna služi za trenutne reakcije i ponašanje, dok druga ostaje skrivena i može kasnije omogućiti ponovno prisjećanje.
Kako prva verzija slabi, druga postaje stabilnija i spremna je da se aktivira kada se pojave odgovarajući podsticaji.
Kako nastaju lažna sjećanja
Istraživanje je pokazalo da vraćanje sjećanja nije uvijek precizan proces.
Tokom treninga mušice su bile izložene i drugom mirisu koji nije bio povezan sa električnim udarima. Kada su naučnici kasnije iskoristili taj miris kao podsjetnik, mušice su ga ipak počele izbjegavati, kao da su ga povezale sa neprijatnim iskustvom.
Na taj način nastalo je lažno sjećanje.
Ipak, naučnici upozoravaju da se rezultati dobijeni na vinskim mušicama ne mogu direktno prenijeti na ljude. Istraživanje ipak pruža novi pogled na način na koji mozak skladišti i vraća uspomene, posebno jer su lažna sjećanja poznata pojava i kod ljudi.
Ovo otkriće moglo bi pomoći boljem razumijevanju toga kako nastaju, čuvaju se i mijenjaju sjećanja koja smatramo izgubljenim.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.