Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, poručio je juče da nema u planu koristiti bonska ovlaštenja već je pozvao sve političke aktere na međusobni razgovor i dogovor. Ipak, kako je rekao, ukoliko se pređe crvena linija, nije isključeno da iz ladice izvuče bonska ovlaštenja koja su mu data.
Šmit se obratio poslanicima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a njegovo obraćanje slušali su samo parlamentarci iz Federacije BiH, ali ne i oni iz Republike Srpske, pridržavajući se ranijeg stava po kojem ga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Gdje je crvena linija za Šmita i kakve poruke se mogu iščitati iz njegovog jučerašnjeg obraćanja?
Politička analitičarka Tanja Topić kaže za Srpskainfo da je najvažnije za građane u BiH to što je Šmit jasno rekao da međunarodna zajednica neće dozvoliti novi rat.
– To je najvažnija poruka iz Parlamenta BiH kako za domaće političke aktere, ali javnost koja je zadnjih nekoliko meseci preplašena zbog zaoštrene političke retorike. Šmit je jasno rekao da međunarodna zajednica, iako nam se čini da je možda neaktivna i da spava, ili da smišlja različite političke dilove sa ovdašnjim političkim akterima, ne samo da ne spava, već i prati situaciju i sasvim sigurno neće dopustiti bilo kakvu vrstu oružanog sukoba – ističe Topićeva.
Dodaje da je Šmit uputio poruku i građanima da i oni trebaju biti ti koji će se odgovorno ponašati, prateći politiku i način odlučivanja onih koje su birali. Šmit je, kako navodi ona, jasno poručio i da će u slučaju nužde, a to je dosezanje crvene linije, posegnuti za bonskim ovlaštenjima, koja nema namjeru koristiti, osim ako ne bude natjeran na to.
– Tek pošto bude i kada bude pređena ta crvena linija on tu mogućnost ne isključuje – kaže Topićeva.
Objašnjava da se iz Šmitovog govora moglo jasno zaključiti da je za njega vraćanje nadležnosti na Srpsku, a koja su ranije prenesene na nivo BiH, crvena linija preko koje neće preći.
Topićeva ističe da u javnosti ima dosta obmana jer političari često koriste izraz „vraćanje otetih nadležnosti“, iako se zna da one nisu otete već su u njihovom prenošenju učestvovali političari iz Srpske.
– U prenosu su učestvovali upravo ovi koji se danas bore za njihov povrat. Šmit je dao do znanja da bi takvo ponašanje značilo rušenje ustavno-pravnog poretka, a to je upravo i udar na Dejton – naglašava Topićeva.
Komentarišući Šmitove riječi kako se neke stvari dešavaju daleko od „očiju javnosti“, Topićeva ističe da je javnost dosta uznemirena i da je ne treba dodatno opterećivati svim mogućim spekulacijama i planovima koji će se naći na dnevnom redu.
– Jačanje tih navijačkih pozicija možda i jeste jedna vrsta pametnijeg pristupa da se strasti stišaju. Definitivno se vidi da se pitanje BiH stavilo u fokus na međunarodnom planu – ističe Topićeva.
Ona podsjeća da je Šmit po svom dolasku u BiH obišao zemlje u regionu, prvenstveno Srbiju i Hrvatsku, gde se sastao s političkim liderima, čime je jasno dao do znanja koliko je važna regionalna saradnja i da su dobri odnosi u regiji ključ i rješenje za BiH.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.