Od dosijea Udbe koji su ostali u BiH nakon raspada bivše Jugoslavije, a koji se trenutno nalaze pod kontrolom OBA, ostao je samo mali dio, i to uglavnom manje interesantnih dokumenata, jer je najveća količina tih tajnih spisa po izbijanju rata završila u rukama pojedinih bošnjačkih, ali i hrvatskih kadrova koji su im u to vrijeme imali pristup.
Kaže ovo za “Glas Srpske” bivši operativac jugoslovenske i srpske Službe državne bezbjednosti Božidar Spasić komentarišući izvještaj Evropskog parlamenta o borbi protiv organizovanog kriminala na zapadnom Balkanu, u kojem se navodi da države regiona što prije treba da otvore dosijee jugoslovenskih tajnih službi kako bi se “iskorijenile političke veze sa organizovanim kriminalom”.
– Po izbijanju rata u BiH određeni kadrovi Službe državne bezbjednosti BiH, operativci i načelnici, iskoristili su tu priliku i napravili svoje privatne arhive, a dobar dio tih spisa, koliko mi je poznato, završio je i u sefovima inostranih banaka. Ono što je ostalo uglavnom je poplavljeno. Imena saradnika su zacrnjena, tako da, ukoliko hoćete da ustanovite ko je radio za službu i šta, to gotovo nikako ne možete saznati. Bar ne iz dokumenata koja se još čuvaju – kaže Spasić.
Ovaj bivši operativac smatra da je zahtjev evropskih diplomata, a koje su u pomenutom izvještaju konstatovale kako vjeruju da su “Udba, KOS i druge službe koristile i kriminalce za svoje djelovanje, te da su to činile i u državama EU u svoje vrijeme, ali i nakon toga”, prije svega politički motivisan čin.
– Ovdje nije u pitanju nikakva borba protiv organizovanog kriminala, već se radi o politici. Žele da otkriju ko su sve bili saradnici Udbe, ali i tajnih službi nastalih nakon raspada Jugoslavije, a koji su radili na tlu EU. Od svega ovog ne treba ništa spektakularno očekivati – objasnio je Spasić dodajući kako je Brisel licemjeran jer opšte je poznato kako sve države, pa i one evropske, koriste ljude iz podzemlja za prikupljanje informacija ili za određene akcije.
Slično mišljenje ima i bivši pripadnik SDB-a BiH, objašnjavajući kako je samo mali dio tih dosijea ostao, a koji bi možda mogao biti interesantan Briselu, ali i domaćoj javnosti.
– Ta dokumentacija je nekada čuvana u Sarajevu i ona se po izbijanju rata našla pod nadzorom novih bošnjačkih tajnih službi. Jedan manji dio tih spisa bio je i pod srpskom kontrolom na Zlatištu, ali kako ljudi nisu znali o čemu se radi, spisi su bacani i uništavani. Kada je u pitanju Sarajevo, pojedinci su dio tih dosijea sklonili, a onda ih koristili za kompromitovanje određenih uticajnih ličnosti. Prisjetimo se samo pokušaja diskreditacije Adila Zulfikarpašića. Oni su tada pokušali da iskoriste određena tajna dokumenta kako bi iznudili pare. Koliko mi je poznato, dio tih dokumenata odnijeli su i Hrvati prije početka rata. Tadašnji šef SDB-a BiH je pokupio mikrofilmove i odnio ih prvo u Mostar, a onda u Hrvatsku – kaže ovaj bivši bezbjednjak koji je želio da ostane anoniman dodajući kako arhivu koji trenutno čuva OBA srpska strana nema pristupa, pa čak ni aktuelni kadrovi.
Smatra i da je ono što je najviše žuljalo evropske zemlje, a prije svega Njemačku, u vezi sa slučajem “Josip Perković”, već rasvijetljeno.
– Zbog svega toga i na ovaj novi izvještaj treba gledati samo kroz prizmu nekih novih političkih pritisaka na zemlje u regionu – poručio je on.
Bivši radnik službe bezbjednosti vjeruje da se u sadašnjim “zvaničnim” tajnim arhivama zemalja u regionu vjerovatno više ne može naći kako je Franjo Tuđman sa Gojkom Šuškom, inače dugogodišnjim saradnikom službe, išao u Ameriku i šta je tamo radio, ali i kako je bivši reis Muhamed Cerić, kodnog imena “Car”, dugo vremena blisko sarađivao sa Udbom.
– Isto tako postoje indicije i da je Alija Izetbegović jedno vrijeme, nakon što je osuđen na tri godine zatvora, blisko sarađivao sa tadašnjom Kontraobavještajnom službom – kaže on.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.