Bjeloruski predsjednik sazvao je za idući mjesec referendum o ustavnim amandmanima koji bi mogao da mu dozvoli da dalje učvrsti svoju vladavinu i ostane na vlasti do 2035. godine.
Predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je na vlasti od 1994. godine, je zakazao referendum za 27. februar.
Amandmanima se ponovo uvode ograničenja na predsjedničke mandate koji su ukinuti za vreme Lukašenkove vladavine, dozvoljavajući predsjedniku samo dva petogodišnja mandata. Međutim, restrikcije stupaju na snagu tek kada novoizabrani predsjednik preuzme dužnost, što daje Lukašenku šansu da se kandiduje za još dva predsjednička mandata kada mu sadašnji istekne 2025. godine.
Amandmani takođe daju znatna ovlašćenja novoj Svebjeloruskoj narodnoj Skupštini, tijelu koje nominalno predstavlja širok dijapazon bjeloruskog društva, ali se u prošlosti sastojao u velikoj mjeri od državnih zvaničnika i pristalica.
Predlog revizije ustava navodi da će zakon o tome kako se biraju delegati skupštine biti kasnije usvojen.
Skupština bi djelovala kao paralelna struktura pored parlamenta, koja bi imala široka ovlašćenja za odobravanje spoljne, bezbjednosne i ekonomske politike. Takođe bi mogla da predlaže promjene Ustava, nacrte zakona i bira članove Centralne izborne komisije te sudije najviših sudova.
Prema predloženim amandmanima, sadašnji predsjednik bi automatski postao delegat Skupštine od 1 200 mjesta i mogao bi njome predsjedavati, ako ga izaberu drugi delegati.
Bjelorusija je bila pogođena višemjesečnim masovnim protestima poslije izbora u avgustu 2020. godine, kada je Lukašenko osvojio šesti uzastopni predsjedniški mandat. Opozicija i zapad su osudile te izbore kao prevaru. On je brutalno suzbio demonstracije, u kojima je policija tukla građane i uhapsila od 35 000 ljudi i zbog kojih su mnogi bili primorani da traže utočište u inostranstvu.
Predložene izmjene ustava izrađene su za vrijeme tih previranja.
Amandmani takođe ukidaju odredbe o bjeloruskoj “neutralnosti” i “nenuklearnom statusu”. Lukašenko je ponudio da primi rusko nuklearno oružje ako NATO pomjeri američke atomske bombe iz Njemačke u istočnu Evropu, u najnovijem nizu koraka namijenjenih učvršćivanju veza sa Moskvom.
Svjetlana Tihanovska, koja se kandidovala protiv Lukašenka 2020. godine i zatim pobjegla u izgnanstvo, rekla je za AP da će pristalice opozicije označiti sve opcije na glasačkim listićima da ne bi bili validni. Za odobrenje amandmana potrebna je podrška od 50 odsto onih koji su glasali i 50 odsto izašlih birača.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.