Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska i Federacija BiH jedine su u okruženju, a među rijetkima i u Evropi koje praktično još uvijek nisu reagovale na drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica, pad životnog standarda stanovništva i inflaciju koja bilježi decenijske rekorde.
Crna Gora od 1. januara ove godine povećala je minimalnu platu s 250 evra na 450 evra, s tim da je ukinula doprinose za zdravstvo i uvela neoporezivi dio zarade do 700 evra, istovremeno povećala porez za plate više od 1 000 evra s devet na 15 odsto. Takođe, usvojene su i izmjene i dopune Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti kojima se predviđaju dječji dodaci za svu djecu do 18 godina, a sve ove mjere usmjerene su isključivo na zaštitu najsiromašnijih slojeva stanovništva.
Kao i Crna Gora, ali u mnogo većoj mjeri reagovala je i Srbija, koja je do sada građanima, posebno mladima i penzionerima, podijelila milijarde evra. Nedavno je završena isplata po 100 evra za više od milion mladih u Srbiji, a najavljeno je da će do jula mladi od 16 do 30 godina dobiti po još 100 evra. U ovoj sedmici počeće i isplata po malo više od 160 evra za sve penzionere u Srbiji koji su prošle godine u dva navrata dobili novac. Osim njima, Srbija je dijelila novac i ostalim građanima u nekoliko navrata, za šta je do sada potrošeno više od milijardu evra.
– Za tri dana kreće isplata po 20 000 dinara za penzionere, to je oko 34 milijarde dinara, čime pokazujemo da u vreme krize za koju nismo krivi, i energetske i inflatorne, želimo da pomognemo ljudima i da podstaknemo dodatnu potrošnju, da bismo naš ekonomski rast mogli da podignemo na još viši nivo, jer je to suština svega – rekao je nedavno Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, čije vlasti su u cilju zaštite standarda stanovništva još ranije ograničile cijenu hljeba.
Mjere za zaštitu najsiromašnijih slojeva stanovništva zbog inflacije i činjenice da cijene osnovnih životnih namirnica, goriva i kućnih potrepština rastu praktično na dnevnom nivou, preduzela je i Hrvatska. Vlada Hrvatske u ponedjeljak je na telefonskoj sjednici donijela uredbu i odredila najviše cijene naftnih derivata, a razmatra se i prijedlog da država penzionerima s primanjima manjim od 4 000 kuna pomogne sa iznosom od 400 do 1 200 kuna.
Osim zemalja regiona, i evropske zemlje uglavnom su reagovale kako bi zaštitile standard stanovništva, koji je ugrožen posebno zbog rasta cijena energenata. Zanimljivo je da je u Evropi, recimo, rast cijena osnovnih životnih namirnica daleko manji nego u BiH, međutim rast cijena energenata je drastičan, što nije slučaj u BiH.
Austrija je najavila paket pomoći od 1,7 milijardi evra, a između ostalog sva domaćinstva dobiće po 150 evra zbog povećanja cijena energije. Belgija je smanjila PDV na električnu energiju s 21 na šest odsto, a svako domaćinstvo dobiće po 100 evra. Kao i Belgija i Kipar je smanjio PDV na račune za struju s 19 na pet odsto, dok je Grčka pomogla direktnim subvencijama građanima itd. Francuska je za subvencije za električnu energiju građanima i privredi do sada doznačila nekoliko milijardi evra, dok je
Poljska, recimo, otišla i korak dalje i od 1. februara ukinula PDV na hljeb, mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, a smanjila PDV na gorivo s 23 na osam odsto. Ukidanje ili smanjenje PDV-a drastično je snizilo cijene hrane pa tako, recimo, mediji prenose da kilogram narandži u Poljskoj košta 0,64 evra, a samo nekoliko kilometara dalje u Češkoj kilogram košta čak 2,06 evra.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kaže da država mora tražiti mjere koje će zaustaviti poskupljenja jer sve je poskupjelo – energija, roba široke potrošnje, materijali itd.
– Sada se već moramo ozbiljno zamisliti zato što je to postalo ubrzano i procenti su daleko veći. Napori privrednika da povećaju plate i zadrže radnike su obezvrijeđeni kroz ovu inflaciju i sada je pitanje da li su plate ovolike kolike jesu i da li su realno manje nego što su bile – rekao je Ćorić, dodajući da treba ozbiljno i vrlo brzo reagovati jer će biti kasno ako se izgubi kontrola.
On kaže da su povećanjem cijena i prilivi u budžetu daleko veći i jedan od načina je da se od tih više sredstava formiraju fondovi koji bi intervenisali u slučajevima gdje je neophodno.
– Država se mora odreći svojih prihoda – rekao je Ćorić.
I Saša Stevanović, ekonomista, slaže se da država mora reagovati, istovremeno naglašavajući da je praksa mnogih zemalja takva da se protiv krize bori očuvanjem privatne potrošnje.
– Ako nam je inflacija uvozna, djelovanje mjerama kojima će se novac podijeliti ugroženim kategorijama stanovništva, licima starijim od 65 godina i mladima od 15 do 24 godine u vidu nekih stipendija za rad djelovaće pozitivno na privatnu potrošnju i kult rada, a stariji ljudi prepoznaće republiku da im pomaže kada je teško – rekao je Stevanović istovremeno ističući da je Srbija interesantan primjer.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 odsto te da je to jedna od mjera koja bi sigurno zauzdala povećanje cijena i ublažila udar inflacije na prodične budžete u cijeloj BiH.
– Diferencirana stopa PDV-a, uz ograničenje marži u maloprodaji, u ovom trenutku bi bio sasvim adekvatan odgovor na inflatorni udar. S obzirom na to da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Evropi, smatramo da je vrijeme da se poveća PDV na luksuz, a da porezi na osnovne životne namirnice budu smanjeni – rekao je Dodik.
nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.