Bliski istok se već nekoliko nedjelja bori sa pješčanim olujama, a nebo od Dubaija do Sirije je u više navrata postajalo apokaliptično narandžaste boje.
Hiljade ljudi su bile hospitalizovane zbog disajnih problema, a u Siriji su bolnice skladištile kanistere kiseonika. Škole i preduzeća su bili zatvoreni u Bagdadu, Teheran je suspendovao letove, a Kuvajt je imao problema i u pomorskom saobraćaju.
Pješčane oluje ne znaju za granice. Mogu prouzrokovati veliku štetu u regionu koji je vitalan za globalnu ekonomiju, što znači da se to može odraziti i na cijene gasa u Americi ili da li će u Španiju, prijmera radi, stići paket iz Kine.
Stručnjaci upozoravaju da će fenomen biti samo još gori. Dijelom iza svega stoje klimatske promjene, koje su čitav region načinile još toplijim i suvljim, a nestabilno vrijeme dovodi do još intenzivnijih oluja.
Udarac po ekonomiju i pluća
Bliski istok, dom tri strateška morska prolaza i skoro polovine svjetskih naftnih rezervi, ključan je za globalnu trgovinu i energetske rezerve.
Koliko samo mali zastoj u snabdijevanju može napraviti haos, vidjelo se prošle godine, kada se u Sueckom kanalu zaglavio brod “Ever given”. Upravo ga je pješčana oluja pomjerila sa kursa, zbog čega je šest dana bio zaglavljen dijagonalno u prolazu, kroz koji se odvija 12 odsto svjetske trgovine.
Oluje utiču i na zdravlje i ekonomiju ljudi širom te teritorije. Prema podacima Svjetske banke, ovakvi fenomeni regionalnu ekonomiju koštaju 13 milijardi dolara godišnje.
Iako su pješčane oluje tipične za ovaj dio godine, dešavaju se neobično učestalo, kažu stručnjaci. Jednom riječju, sve su češće, i to dovodi do mnogih problema.
Posebno je pogođen Irak, gdje se ovog proljeća oluje događaju skoro svake nedjelje. Ali Atija, profesor atmosferske nauke na Univerzitetu Mustansirijah u Bagdadu, kazao je da se obično u proljeće mogu stvoriti od jedne do tri pješčane oluje mjesečno, ali da ih je od aprila do sada zabilježeno najmanje devet.
Irački zvaničnici su upozorili da se zemlja sada suočava sa 272 “pješčana” dana godišnje, a da bi taj broj do 2050. mogao da naraste na 300.
– Ono što se događa u Iraku trebalo bi da služi kao rani znak upozorenja i za druge dijelove regiona – rekao je Muhamed Mahmud, direktor Programa za klimu i vodu na Institutu Bliskog istoka.
Zemlje zaliva su posebno ranjive, a na spisak stručnjaci dodaju i Egipat i Libiju.
Faktori koji dovode do pojačane pojave oluja su složeni. Naučnici krive visoke temperature i ekstremnu sušu u kombinaciju sa godinama lošeg rukovođenja zemljištem i vodovodom u zemljama poput Iraka i Irana, zbog čega se pojačala erozija zemljišta i dezertifikacija tla.
Suva zemlja dovodi do većeg izvora prašine koju će povući snažni vjetrovi.
Osim toga, godine rata su takođe odigrale svoje u uništavanju zemljišta.
– Oružani sukobi imaju veliki uticaj na okolinu, na rukovodstvo i društvo – rekao je Igor Malgrati, savjetnik za stanište i vodu Bliskog istoka pri Međunarodnom komitetu Crvenog krsta.
Kako se strahuje, posljedice klimatskih promjena će tek povećati ove probleme. Temperature na Bliskom istoku rastu dvaput brže, dok klimatski modeli predviđaju smanjenje padavina u pojedinim ključnim dijelovima regiona.
Za sve je kriv Arktik?
Ipak, dio problema bi mogao da ima svoje korijene mnogo dalje.
Dajana Fransis, direktorka laboratorije za geofizičke nauke na Univerzitetu Kalifa u UAE, otkrila je da je velika oluja, koja je pogodila Irak i druge dijelove Arapskog poluostrva, formirana zbog promjena u polarnom regionu.
– Arktički led koji se topi smanjuje temperaturu koja se stvara između polarnog regiona i srednjih geografskih širina, a zbog toga vremenski sistemi polako prekrivaju naš region. Konvekcija koja dovodi do oluja sada može da se događa danima, dok je za to ranije, kada nije bilo efekata klimatskih promjena, bilo potrebno nekoliko sati i onda bi ona nastavila dalje – rekla je ona.
24sedam
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.