Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas obilježavaju Svete Ćirila i Metodija, praznik koji je u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom.
Na ovaj dan obilježava se i Dan slovenske pismenosti i kulture, a s tim u vezi veruje se da bi djeca trebalo danas da čitaju knjige.
Sveta braća Ćirilo i Metodije su 863. godine došla u Veliku Moravsku čime je započet proces opismenjavanja slovenskih naroda.
Metodije, stariji brat, rođen je oko 815. godine. Najprije je bio visoki državni činovnik, upravnik slovenske kneževine – oblast u dolini Strume, a kasnije se povukao u manastir, zakaluđerio se i postao iguman.
Mlađi brat, Konstantin, rođen je 826. ili 827. godine, ne zna se tačno. Pokazao je darovitost za nauku, pa ga je carica Teodora dovela u Carigrad gdje je zajedno sa budućim carom Mihailom studirao kod najboljih profesora i naučnika onog vremena.
Po završetku studija bio je bibliotekar i arhivar Carigradske patrijaršije, ali je ubrzo pozvan da na Velikoj školi u Carigradu predaje filozofiju (otuda mu i nadimak Filozof).
Poslije 40 mjeseci rada u Moravskoj, Ćirilo i Metodije su sa učenicima krenuli na put u Rim – vjerovatno radi posvećenja učenika u sveštenike.
U “Žitiju Ćirilovom” opisan je lijep prijem misije u Rimu, gdje je papa primio slovenske knjige i osvetio ih, a prilikom posvećenja slovenskih učenika pjevana je liturgija na slovenskom jeziku. Za vrijeme boravka u Rimu, Konstantin se razbolio. Stupivši u grčki manastir, pod monaškim imenom Ćirilo, umro je 14. februara 869. godine.
Poslije Ćirilove smrti, Metodije odlazi u Panoniju, kod kneza Kocelja, a 870. godine biva postavljen za panonsko-moravskog arhiepiskopa. Ovo je naišlo na otpor njemačkih biskupa koji su na prevaru zatvorili Metodija, koji je nakon četiri godine tamnovanja oslobođen na nagovor pape Jovana VIII.
Učenici prognani i prodavani
Metodije je umro 6. aprila 885. godine, nakon čega se mijenja odnos pape prema slovenskom bogosluženju, a učenici Ćirila i Metodija bivaju zatvoreni, prodavani kao roblje i zlostavljani.
Prognani iz Moravske, učenici Ćirila i Metodija stvorili su najjače žarište staroslovenske pismenosti u Makedoniji kod Ohridskog jezera. Na čelu razvoja slovenske pismenosti našli su se Kliment i Naum. Tu je osnovano niz manastira i škola u kojima je njegovana tradicija Ćirila i Metodija u pogledu jezika i pisma.
Staroslovenski jezik, kojim se u ono vrijeme govorilo, prvi je i najstariji pisani (književni) jezik Slovena. Nastanak prvih knjiga vezan je za misionarski rad braće Konstantina (Ćirila) i Metodija među moravsko-panonskim Slovenima. Prve knjige napisane staroslovenskim jezikom bili su prevodi hrišćanskih tekstova sa grčkog jezika.
Šireći pismenost među Slovenima, Ćirilo i Metodije radili su i na uvođenju slovenskog bogosluženja, kao i na organizovanju nacionalne crkve.
Čitanje za dobro učenje
Narodna vjerovanja kažu da na današnji dan ne valja prati veš, usisavati po kući, niti raditi bilo kakve teške poslove.
Vjeruje se da bi bilo dobro da djeca danas čitaju knjige, kako bi dobro učili tokom cijele godine. To isto važi i za studente.
Telegraf
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.