Stranke iz Sarajeva, koje su proteklih sedmica vršile pritisak na Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju da nametne izmjene Izbornog zakona, sada upozoravaju da Šmit ne bi trebalo da interveniše.
Nakon što je iz krugova bliskih OHR-u naznačeno da bi Šmit zaista mogao djelovati, ali ne prema željama sarajevskih stranaka, pojavilo se negodovanje zašto se koriste bonska ovlaštenja i pozivi Šmitu da odustane od izmjena Izbornog zakona.
Tako su, naprimjer, u NiP-u izjavili da njima nije prihvatljivo da Šmit nametne suštinske izmjene Izbornog zakona.
– Put raspakivanja etničkog i približavanje ka građanskom modelu, uz uvažavanje svih specifičnosti BiH, najbolji je put za sve građane i narode kao i samu državu – smatraju oni.
Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg, pak, većina hrvatskih stranaka ne priznaje kao legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, je juče izrazio sumnju prema Šmitovim namjerama i indirektno priznao da izmjene o kojima se govori ne bi išle u smjeru u kojem je on očekivao.
– Ako ćemo suditi na osnovu onoga što je bilo u medijima i onoga što se pojavljuje u medijima, to je podilaženje ovim politikama o kojima smo govorili. To je dalja podjela BiH po etničkom osnovu, to je dalja diskriminacija građana u FBiH pogotovo u pojedinim dijelovima, kantonima kako su oni to zamislili da računaju – rekao je Komšić, kako prenose mediji.
Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je razgovarao sa Šmitom te da on ima dva cilja, da pomogne transparentnost izbornog procesa i deblokira FBiH, s čime se SDA slaže.
– A preko toga mislim da Šmit neće ići niti bi trebao ići. Dirati Ustav FBiH i zabraniti eventualno onima koji su manjine u pojedinim kantonima da budu predstavljeni u Domu naroda nije u redu – ističe lider SDA.
Sudeći prema izjavi Gordana Grlić Radmana, ministra spoljnih poslova Hrvatske, ta zemlja gleda blagonaklono prema najavama da bi Šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona.
– Želimo vidjeti da se svi osjećaju jednako i zato podržavamo napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi se reformama uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu i kako bi se mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces i kako bi svi narodi mogli imati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda – rekao je Grlić Radman.
Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, uputio je pismo Šmitu u kojem je od njega tražio da ne ukida i ni na koji način ne umanjuje princip predstavljanja svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona.
– Princip čije ukidanje razmatrate uspostavlja perfektan balans između individualnih i kolektivnih prava, sudbonosni balans na kom BiH zasniva svoj identitet stotinama godina. Molim Vas nemojte ugroziti taj balans potezom svoje olovke – napisao je Arnaut.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.