U Sjedinjenim Američkim Državama će 8. novembra biti održani međuizbori, za koje je prijevremeno glasanje već počelo. Ovi izbori označavaju veliku borbu republikanaca i demokrata za prevlast u Kapitolu, a fokusi kampanje ove dvije strane potpuno su različiti.
Bajdenove Demokrate kao ključni element koriste zabranu abortusa koju pokušavaju da nametnu Republikanci, dok je njima glavna tema rastuća inflacija za koju krive aktuelnu vladajuću garnituru. Usred žestoke borbe našao se i bivši predsjednik Donalnd Tramp, koji priprema teren za predsjedničke izbore 2024. godine.
Građani Amerike na međuizborima biraju novi sastav Predstavničkog doma Kongresa, koji broji 435 kongresmena, kao i predstavnike Senata.
Aktuelna situacija izgleda ovako: demokrate imaju 222 kongresmena, a republikanci 213. Za većinu je potrebmo 218 kongresmena. Kada je riječ o Senatu, odnos je trenutno 50-50, ali odlučujući glas u korist demokrata ima potpredsjednica Kamala Haris, kojim se ostvaruje većina od 51 predstavnika.
Prema najnovijim podacima, do sada je glasalo oko 14 miliona ljudi. Najviše glasača je zabilježeno na Floridi, a potom i Teksasu, Kaliforniji i Džordžiji.
Među njima je i predsjednik Džozef Bajden, koji je glasao u Delaveru. Njegova potpredsjednica Kamala Haris istakla je da prijevremno glasanje donosi mnogo procenata na kraju i pozvala građane da u što većoj mjeri ispune svoje biračko pravo.
– Sedam dana je ostalo do glavnog izbornog dana. To je sedam dana da se napravi razlika. Sedam dana da ljudi budu sigurni da imaju plan za izbore. Učinite sve da ovih sedam dana budu važni – poručila je ona.
Međutim, situacija za Demokrate, Bajdena i Haris nikako nije povoljna.
Problemi na pomolu
Naime, najnovije ankete pokazuju da bi demokrate lako mogle da izgube kontrolu nad oba doma Kongresa jer su birači nezadovoljni zbog visoke inflacije.
Stopa nezaposlenosti jeste opala, ali visoka inflacija povlači i povećanje troškove života, što su Amerikanci u velikoj mjeri osjetili.
Anketa Rojtersa i Ipsosa pokazala je da je ekonomija i dalje pitanje broj jedan za glasače, mnogo ispred pitanja kriminala, imigracije, abortusa, zaštite životne sredine.
Demokrate smatraju da će nedavno usvojeni zakon o klimatskim promjenama i zdravstvenom osiguranju pomoći da se smanji inflacija time što će, između ostalog, lijekovi na recept biti jeftiniji.
Istovremeno, republikanci vode kampanju koja je fokusirana na kritike demokrata i ekonomije, koja, čini se, ima efekta. Iako su demokrate više puta pokušale iskoriste činjenicu da republikanske sudije Vrhovnog suda pokušavaju da uvedu zabranu abortusa na teritoriji čitavih Sjedinjenih Država, birači su itekako više revoltirani povećanim troškovima života.
Prema sadašnjim predviđanjima, borba će biti tijesna, a realna opasnost debakla za demokrate postoji.
Trampov kec iz rukava
Kao i do sada, demokrate imaju veću izlaznost na prijevremenom glasanju. Republikanci, uključujući i bivšeg predsjednika Donalda Trampa, apelovali su na svoje glasače da glasaju na sam dan izbora, navodeći kao razlog sumnju u regularnost.
Ovo omogućuje republikancima da posljednji dan glasanja iznenade svoje protivnike i pokažu punu moć koja se do tada drži u tajnosti.
Ekspert za američku izbornu politiku pri Institutu Brukings Ilejn Kejmark smatra da su ovi izbori, osim odluke o tome ko će imati većinu u Kongresu naredne dvije godine, važni i kao pokazatelj budućih trendova.
– Izbori na sredini predsjedničkog mandata su kao predviđanje budućnosti. Šta će se dogoditi na narednim predsjedničkim izborima, koji će biti održani za samo dvije godine i šta se mijenja u zemlji? Kome raste prednost, a kome pada? Gdje je Tramp u odnosu na Republikansku stranku? I kako će proći Bajden ako odluči da se ponovo kandiduje – objasnila je Kejmark za Glas Evrope.
Ona, ipak, ne vjeruje da će, ako republikanci osvoje većinu u Kongresu, biti dovedena u pitanje pomoć Ukrajini i naglašava da je podrška Kijevu u SAD i dalje velika.
Prethodnih decenija stranka predsjednika Bajdena gubila je mjesta u Kongresu na međuizborima, u prosjeku 26 u Predstavničkom domu i četiri u Senatu, podsjeća Kejmark.
Na prethodnim izborima 2020. godine približno 240 miliona ljudi je imalo pravo glasa na opštim izborima, ali je oko 158 miliona (66,1 odsto) predalo glasačke listiće.
Nova.rs
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.