U okviru Berlinskog procesa sutra će u Berlinu biti potpisana tri sporazuma, koji će građanima Bosne i Hercegovine omogućiti da u sve zemlje zapadnog Balkana putuju samo s ličnom kartom, a Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija obavezaće se da međusobno priznaju diplome visokog obrazovanja.
– To možda zvuči kao tehnikalija, ali radi se o istorijskim koracima koji će promijeniti živote ljudi”, rekla je nedavno Analena Berbok – ministarka spoljnih poslova Njemačke.
Iako će Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, te sporazume potpisati sutra, na putovanje s ličnom kartom kroz zemlje zapadnog Balkana moraće se čekati još neko vrijeme.
Nakon što se potpišu ti sporazumi, slijedi procedura odobravanja, što u Bosni i Hercegovini može trajati mjesecima, jer to zahtijeva odluke Predsjedništva BiH, Savjeta ministara BiH te oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U svakom slučaju, privrednici pozdravljaju potpisivanje sporazuma, ističući da svako povezivanje ljudi i lakši protok preko granica treba podržati jer se na taj način poboljšavaju i uslovi rada.
– Berlinski proces nudi niz pogodnosti u smislu protoka ljudi, usluga itd. Međutim, Otvoreni Balkan’ daje mnogo više mogućnosti u smislu saradnje, kod protoka robe i međusobnog priznavanja akreditacionih tijela i to bi daleko više poboljšalo uslove za privređivanje na prostoru zemalja zapadnog Balkana – rekao je Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.
Ipak, pored toga što privrednicima više odgovara “Otvoreni Balkan” nego Berlinski proces, Savjet ministara BiH, koji je nedavno usvojio informaciju o potrebi potpisvanja sporazuma u Berlinu, odbio je informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o analizi interesa i koristi za Bosnu i Hercegovinu u slučaju pristupanja inicijativi “Otvoreni Balkan”.
– Ono što je nama u Evropskoj uniji samo po sebi razumljivo, prelazak granica s ličnom kartom i međusobno priznavanje diploma, sada će biti stvarnost i među zemljama zapadnog Balkana. To je ogroman korak ka zajedničkom tržištu i procesu približavanja, a takođe i veliki korak u smjeru Evropske unije – rekla je nedavno Berbokova.
Inače, Berilnski proces 2014. godine pokrenula je Angela Merkel, tadašnja njemačka kancelarka, s ciljem približavanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji i kroz taj proces dosad je uglavnom bilo govora o izgradnji infrastrukture, a i ukinut je roming među zemljama zapadnog Balkana.
Kada je riječ o sporazumima koji će omogućiti putovanje samo s ličnom kartom te priznavanja diploma, oni su praktično dogovoreni prije više od dvije godine, međutim zbog političkih pitanja bili su sve vrijeme blokirani.
– Ovo je sada dobra osnova za dalji razvoj zajedničkog regionalnog tržišta, od čega će krajnju korist imati građani i poslovni subjekti. Sporazumi će biti od konkretne koristi stanovnicima regiona, ali i podsticaj za investicije – rekao je Manuel Sarazin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan, a prenosi agencija Fena.
Osim o sporazumima, sutra će na samitu Berlinskog procesa biti govora i o jačanju saradnje u oblasti energetike i energetske sigurnosti, kao i povećanja solidarnosti između Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana, a na dnevnom redu će biti i zelena agenda i posebno energetska tranzicija.
Predstojeći samit o zapadnom Balkanu biće održan na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca, u okviru takozvanog Berlinskog procesa, saopšteno je iz Kabineta njemačkog kancelara. Na samitu će učestvovati lideri vlada šest zemalja zapadnog Balkana kao i Ursula for der Lajen, predsjednica Evropske komisije, i Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.