U koju god radnju da uđete, jedna brojka najčešće upada u oči kad su u pitanju cijene artikala. Devetka.
Čini se da ne postoji cijena koja se ne završava devetkom, a najčešće sa 99 što bi trebalo da bude suptilan, iako već provaljen trik kojim vas prodavac uvjerava da je taj jedan fening koji ste uštedjeli značajan za vaš kućni budžet. Odnosno, da je 9,99 značajno manje od deset.
Međutim, veliko istraživanje koje su sproveli profesori Daniel Levy i Avichai Snir urađeno na godinama prikupljanim podacima iz američkih prodavnica otkrilo je da potrošači, kad kupuju artikle kojima cijena završava na 9, ne samo da nisu uštedeli taj jedan cent, nego su robu u prosjeku preplatili 18 odsto u odnosu na slične artikle s “normalnim cenama”, prenosi Jutarnji list.
Analizirali su cijene svega, od sira, preko grickalica i sokova, supa, deterdženata, do toaletnog papira i šampona, a zaključak je da kad cijena robe završava na devet, po pravilu je skuplja od robe koja ima cijenu bez te cake.
Naravno, u slučajevima pojedinih namirnica razlike su frapantne, recimo, sokovi kojima cijena završava na devetku u prosjeku su za 43 odsto skuplji od sokova koji imaju cijenu bez te fore na kraju, toaletni papir skuplji je 35 odsto, bombone 28 odsto, papirnati ubrusi 23, a sapuni 22,6 odsto.
Niko ne zna kad je i zašto tačno u trgovinu uvedena ta praksa da cijene završavaju na 9, ali slična je taktika otkrivena još u reklamama za Macy iz 1880. godine, u kojima su pojedine stvari koštale 1,99 i bile reklamirane kao odlična prilika.
Istraživanja danas pokazuju da su među cijenama koje završavaju sa devetkama najčešće 9,99, slijede zatim 9, pa 9,95 te 4,99.
Mnogi se pitaju zašto se danas uopšte insistira na praksi ovakvog izražavanja cijena kad potrošači jako dobro znaju da sa tim jednim feningom ili centom neće značajno uštedjeti i da je riječ o psihološkom triku, a jedno od obrazloženja jeste da potrošači cijene ionako čitaju s lijeva na desno pa kad je cijena izražena kao 9,99 umjesto 10, utisak je da se zapravo štedi cio fening, deset ili sto.
Neka druga istraživanja pokazuju da trgovci cijene zaokružuju na 99 u slučajevima kad nešto poskupljuju kako bi minimalizovali udarac na potrošače dok kod pojeftinjenja proizvoda idu na neke druge trikove.
Dokazano je i da su cijene koje završavaju na 99 uglavnom napumpane sa tržišno zaista najpovoljnijeg iznosa pa potrošači, kad razmišljaju na primjer o kupovini novog televizora, treba da se uvijek zapitaju: da li je tih 399,99 maraka zaista najpovoljnije što mogu pronaći?
Jutarnji list
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.