Foto: Shutterstock
Zanimljivosti

U susret praznicima: Kada su djeca prestara da bi vjerovala u Deda Mraza, Zubić Vilu i Uskršnjeg zeku?

Iako je “izmišljanje” normalan dio detinjstva, neki roditelji se mogu zapitati kada je pravo vrijeme da objave vijest da neki od omiljenih likova njihove djece nisu baš ono što djeca misle da jesu.

Kako roditelji mogu tu vijest da im prenesu na bezbolan način? I, što je još važnije, kada roditelji treba da razgovaraju sa svojom djecom? I na kraju, da li roditelji uopšte i da govore djeci istinu o Deda Mrazu i drugim izmišljenim likovima?

Dženifer Kelman, terapeutkinja i licencirana klinička socijalna radnica na “JustAnswer.com”, kaže da društvo često žuri da natjera djecu da odrastaju, što uključuje raspršivanje sve magije i čuda koja bilježi uglavnom svačije detinjstvo.

– Ne postoji takva stvar kao što je – prestari ste da biste vjerovali u Deda Mraza, Uskršnjeg zeca i Zubić vilu – ističe terapeut za “Yahoo Life” i dodaje:

– Pustiti djecu da sama shvate je daleko bolje nego da im roditelji saopštavaju takvu vijesti. Mnogi rodtielji su “prebrzi”, požuruju svoju djecu kroz ove trenutke kako bi ih natjerali da brže odrastu – ali po koju cijenu?

Sa druge strane, dr Šeldon Zablou, dječiji psihijatar iz San Dijega u Kaliforniji, ima drugačiji pogled na odgovornost roditelja kada je u pitanju izmišljanje:

– Za emocionalno blagostanje djeteta važnije je da može da se osloni na svog roditelja da će da odražava stvarnost svijeta, nego da mu nameće zabavu kroz izmišljena bića – kaže Zablou:

– Ako roditelj obmane svoje dijete o Vili Zubić, Deda Mrazu ili Uskršnjem zecu, oni bi mogli da poremete temeljne osnove dugoročnog emocionalnog zdravlja svog djeteta potkopavajući roditelje kao ljude od povjerenja.

Stručnjaci se slažu da između roditelja i djeteta treba da se vode razgovori o pretvaranju i izmišljanju. Dok će djeca neizbježno naučiti određene “istine” preko svojih vršnjaka ili na druge načine, roditelji treba da prate djetetove znakove da bi utvrdili kada su spremna da prihvate i razumiju stvarnost i istinu o voljenim likovima iz djetinjstva.

Foto: Pixabay

Riječ roditelja: Ljepota u održavanju magije živom

Dragana je majka dvoje djece, djevojčice od skoro devet godina, i dječaka od šest. Zbog mlađeg djeteta, kako bi mu produžila što više taj magični dio djetinjstva, ne odustaje od preuzimanja uloge Deda Mraza, Zubić Vile i Uskršnjeg zeke. Iako sada, u predsezoni novogodišnjih poklona, starije dijete sve češće dolazi iz skole (treći razred) sa utiscima kako neka djeca pričaju da Deda Mraz ne postoji i da im ona ne vjeruje. Čak i Draganu druge majke iz odheljenja često zadirkuju oko toga “da mora da i sama vheruje u Deda Mraza” .

No, ona se ne obazire mnogo na to. Prije svega ne želi da im razbije taj osjećaj bezbrižnosti, a sa pedagoške i motivacione strane smatra da razvija osjećaj odgovornosti kod djece jer im je usađeno da Deda Mraz sve zna i sve vidi, da ima svoje pomoćnike u ptičicama i drugim životinjama koje mu prenose ako se dijete ružno ponašalo, nije ispunilo svoje obaveze ili nije slušalo roditelje, a što će se odraziti na njihove želje kada su u pitanju novogodišnji pokloni.

Dragana takođe, ima svoj roditeljski stav da će svijet mašte razviti njihovu kreativnost i pospiješiti druga maštarenja kasnije u adolescenciji i odraslom životu. Ne smatra da time obmanjuje djecu i da će se to odraziti na njihov odnos povjerenja u kasnijim godinama, jer paralelno gradi i odnos sa njima u kojem im objašnjava da roditelji nekada rade i blesave stvari i preuzimaju na sebe obaveze van svojih mogućnosti, iz čise ljubavi prema svojoj djeci i najboljim namjerama da ona budu srećna i zadovoljna i da odrastu u dobre i kvalitetne ljude. A ako i pogriješe u tome, ne samo da je bilo iz najbolje namjere, već da je ljudski i griješiti. Samim tim djeca se uče i praštanju.

Sačekajte da vaše dijete bude spremno da sazna istinu

– Ključno pitanje nije toliko kada da saopštite vijest svom djetetu, već kada je vaše dijete spremno da shvati da Deda Mraz (ili drugi magični lik) nije stvaran – ističe dr Helen Eger, naučni službenik mentalnog zdravlja za djecu i dodaje:

– Svako dijete će drugačije da reaguje kada sazna da Deda Mraz nije stvaran. Neka djeca će to prihvatiti zdravo za gotovo, dok će druga da dožive to veoma emotivno. Neka će se, pak, osjećati “odraslo”.

Stručnjak ističe da je sasvim uredu da budu uznemireni i da je na vama kao roditeljima zadatak da “slušate, priznate, prihvatite i saosjećate sa osjećanjima djeteta”, a ne da mu govorite kako ili šta treba da se osjeća.

Ima koristi od vjerovanja

Iako se čini da se većina roditelja nerado hvata u koštac sa time da je vrijeme da se probuši taj izmišljeni balon mašte oko njihovog djeteta, stručnjaci kažu da je to sasvim u redu. Čak smatraju da angažovanje dječije mašte ima pozitivne efekte na njihovu kreativnost i ukupne vještine rješavanja problema.

Vendi Kovacs Kortes, sa Odjeljenja za terapiju parova i porodice na Univerzitetu Adler, kaže da će „prirodni proces promjene spoznaja i uticaja vršnjaka vjerovatno sam po sebi voditi računa o vjerovanju u imaginarne likove“.

– Ne postoji tačno ili pogrešno vrijeme – ističe ona:

– Istraživanje sugeriše da vjerovanje u magiju radi magije ima dugoročno mentalno zdravlje i akademske prednosti povezane sa nadom. Djeca postanu odrasli koji i dalje vjeruju da neka magija postoji u svijetu. Vjerovanje u nešto što ne možete da vidite ili dodirnete, kao što su lojalnost ili veze unutar porodice, pokazuje korak od magije iz detinjstva ka kulturnom razumijevanju onoga što magija za nas predstavlja.

Telegraf

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Kada i gdje je bio najjači zemljotres u istoriji

SB

Bobi oborio Ginisov svijetski rekord za najstarijeg psa ikada

SB

Golf 2 stigao do cijene od preko 80 hiljada evra na aukciji!

DB

Čuveni put Afrike: 144 krivine na devet kilometara

DB

Zašto paradajz više nema onaj ukus kao prije?

DB

Najveći skup ljudi sa istim imenom i prezimenom: Svjetski Ginisov rekord oborilo 256 Milica Jovanović

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više