Promet u kafićima, restoranima i hotelima u trećem kvartalu ove godine pokazuje da se ova branša izvukla iz krize nakon pandemije, ali ugostitelji tvrde da im ne cvjetaju ruže, te da je pazar deblji samo zbog rasta cijena, a najveća boljka i dalje im je nedostatak kvalitetnih radnika.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, promet koji se odnosi na vrijednost prodate robe i usluga u ugostiteljstvu u julu, avgustu i septembru ove godine u odnosu na isti period lani veći je za 10,1 odsto. Rast je ostvaren i u poređenju s drugim tromjesečjem ove godine i to 19,4 odsto, dok je u odnosu na prosječan pazar iz 2021. godine promet veći za 32,7 odsto. Statističari su izračunali i da je promet u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na prosjek iz 2010. godine veći za čak 161,9 odsto.
Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka”, Goran Kurtinović kaže da statistika ni izbliza ne odslikava stvarno stanje u ovoj branši.
– Već 25 godina sam u ugostiteljstvu i čini mi se da nikada nije bilo teže. Rast do kojeg su došli statističari jeste posljedica skoka cijena. Naše usluge su poskupjele u prosjeku od 30 do 40 odsto i zbog toga je promet veći, to nije pokazatelj povećanja obima posla – priča Kurtinović za “Glas”.
Dodaje da je nedostatak kvalitetnih, obučenih radnika ali i izražen rad na crno hroničan problem ove branše s kojima se teško nose.
– Gostiju ima, to nije sporno jer smo mi nacija koja živi u kafani, ali uprkos tome ne idemo u dobrom pravcu. Zbog odliva kvalitetnih konobara i kuhara u inostranstvo sada smo u situaciji da zapošljavamo neobučene ljude, koji se po prvi put susreću sa ugostiteljstvom. Nikada nismo imali skupljeg radnika, a da manje zna – kategoričan je Kurtinović, koji dodaje da bi trebalo organizovati obuke nezaposlenih koji žele raditi jer je i sve manje učenika koji žele da se školuju za zanimanja koja su potrebna ugostiteljima.
Neophodno je, kaže on, da se stane u kraj i radu na crno.
– Sa rastom plata smo na dobrom putu jer konobari sada zarađuju između 1.100 i 1.500 KM, a kuhari od 1.200 pa i više od 2.000 maraka. Međutim, mnogo je primjera da radnik na račun prima minimalac a u kovertu ostalo i on sam tim nije kreditno sposoban, ne može riješiti stambeno pitanje i brojne druge stvari koje su garant sigurnog života – kazuje Kurtinović.
Nastojanja “Horeke” jesu, navodi on, da ove zime iznađu modele uz pomoć kojih će smanjiti odliv radnika i suzbiti ilegalna zapošljavanja.
– Moramo vratiti narodu povjerenje i u poslodavce i u Republiku, da ljudi znaju da ovdje mogu fino raditi i živjeti s porodicom jer nisu ti ljudi srećni ni kad odu u inostranstvo, a porodica ostane ovdje – kaže on.
Jelena Bošković generalni menadžer čuvenog trebinjskog hotela “Platani” ističe da je situacija na jugu Srpske po pitanju odliva radnika još gora.
– Manjak kadra jeste najveća boljka trebinjskih ugostitelja. U ljetnim mjesecima, prema informacijama koje kruže po gradu, svaki dan hrvatsku granici prelazi 4.000 Trebinjaca koji rade u Dubrovniku u svim branšama, a ponajviše u ugostiteljstvu. U narednom periodu moramo naći rješenja da se ublaži taj odliv. Pokušaćemo višim platama ali očekujemo od države da nam pomogne i smanji namete – priča Boškovićeva za “Glas”.
Ona dodaje da se u ovom dijelu godine ne mogu pohvaliti većim brojem gostiju te da gužve očekuju od 25. decembra do 15. januara.
– Ljetni mjeseci su bili dobri, ali taj rast prometa je zbog skoka cijena, a ne stvarnog rasta obima posla – kazala je Boškovićeva.
Prava slika
Goran Kurtinović kaže da turisti kad dođu u neki grad prvu sliku o zemlji stiču na osnovu usluge koju dobiju u ugostiteljstvu.
– Svaki turista kad negdje ode prvo sjedne u lokal da popije kafu i ako tu stvori negativnu sliku, više se ne vraća. Takva slika je kod nas realnost jer su naši radnici nezadovoljni. Potreban nam je ljubazan, uslužan konobar, koji uživa da radi u svojoj zemlji a da bismo imali takve radnike moramo uvažiti njihove zahtjeve – zaključio je Kurtinović.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.