Art

Dan kada je ozvaničen Vukov pravopis


Sa pravopisa koji je uspostavio Vuk Karadžić 12. marta 1868. godine skinuta je zabrana i od tada je u Srbiji svako mogao da “piše kao što govori”.

Rješenje o tome je na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića potpisao ministar prosvjete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka.

Konačnu pobjedu svog pravopisa Karadžić nije doživio.

Vuk Stefanović Karadžić bio je srpski filolog, reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina i pisac prvog rječnika srpskog jezika.

Bio je najznačajnija ličnost srpske književnosti prve polovine 19. vijeka.

Podstaknut savjetima da napiše i gramatiku narodnog jezika, Vuk se prihvatio ovog posla, za koji nije imao dovoljno stručne spreme. Ugledajući se na gramatiku slavenosrpskog jezika, koju je u 18. vijeku napisao Avram Mrazović, Vuk je uspio da završi djelo.

Gramatika koju je Vuk nazvao “Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisana” izašla je u Beču 1814. godine. Bez obzira na nesvršenost i nepotpunost, ovo djelo je značajno kao prva gramatika govora prostog naroda.

Svjestan nesavršenosti svoje “Pismenice”, Vuk je prihvatio primjedbe Jerneja Kopitara i drugih naučnih radnika, pa je uz prvo izdanje Srpskog rječnika iz 1818. godine objavio i drugo prošireno izdanje svoje gramatike.

U Rječniku je bilo 26.270 riječi koje su se koristile u govoru naroda u Srbiji, Sremu i Vojvodini. Ovo drugo izdanje gramatike je nekoliko godina kasnije (1824) na njemački jezik preveo Jakob Grim.

Vuk je preveo Novi zavjet na srpski 1819. godine i objavio ga, poslije 27 godina pokušaja da dobije preporuku, pod naslovom “Novi zavjet Gospoda našega Isusa Hrista”.

Osim srpske crkve, najveći Vukov protivnik bio je Jovan Hadžić, osnivač i predsjednik Matice srpske i jedan od najobrazovanijih Srba tog vremena. Hadžić, koji je u početku bio Vukov saradnik, ali su se kasnije razišli po pitanjima jezika, 1837. godine počeo je polemiku sa Vukom Karadžićem.

Polemika između Karadžića i Hadžića je trajala skoro deceniju, a Karadžić je odnio pobjedu tek 1847. godine.

SRNA

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Kan: Premijera filma o Jozefu Mengeleu

K1

Tako je govorio Momo Kapor, beogradski boem dječačkog srca

K1

Miodrag Petrović Čkalja – Ime koje je simbol smijeha

K1

Godišnjica smrti velikog Branka Ćopića: “Zbogom lijepi i strašni živote!”

K1

Aretha Franklin – neprikosnovena kraljica soula

K1

Žil Vern – Autor naučnofantastičnih romana

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više