Povodom Dana planete Zemlje, koji je obilježen 22. aprila, Centar za životnu sredinu objavio je da je naša planeta bogatija za jednu novu vrstu pod nazivom Baeoura neretvaensis, a ime je dobila po Neretvi, rijeci na kojoj je i pronađena.
Prošle godine je tim od 50 naučnika vršio istraživanje gornjeg toka Neretve, gdje su otkrili više od 1.300 vrsta.
– Među njima je osam novih vrsta za nauku, a do sada je potvrđena Baeoura neretvaensis, dok se za ostalih sedam još čeka zvanična potvrda – kazao je za “Nezavisne” Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
– Za nove vrste neophodno je da naučna zajednica zvanično potvrdi svaku, kao i da se odradi detaljna laboratorijska analiza. U ovom slučaju, to je trajalo skoro 10 mjeseci, a prvu verifikaciju je odradio prestižni naučni časopis ‘ZooKeys’, koji ima za cilj da verifikuje informacije o taksonomiji, filogeniji, biogeografiji i evoluciji životinja – kazao je Topić.
Dodao je da se značaj novootkrivene vrste ogleda u boljem poznavanju prirode, koja je izuzetna u bogatstvu živog svijeta.
– Neophodno je da upoznamo našu prirodu ili konkretno ovo područje, kako bismo znali kako da upravljamo njim i kako da ga zaštitimo da bismo postigli balans koji nam je neophodan u budućem održivom razvoju, kako ove regije, tako i šireg društva. Svaka vrsta, pa i ova, ima svoju ulogu u ekosistemu i prirodi. Tako i ova ima tu da je dio lanca ishrane koja omogućava opstanak drugih organizama koji zavise od nje – tvrdi Topić i napominje da nestankom nekih vrsta narušava se prirodni lanac ishrane i sve počinje da se pomjera, reakcija postaje lančana.
– Zato je neophodno postojanje čak i ‘malih’ vrsta. Insekti su daleko najbrojnija grupa organizama, preko jedan milion do sada otkrivenih vrsta u svijetu, ali upravo grupa insekata ima jednu od najznačajnijih uloga u opstanku drugih vrsta, kao što su na primjer vodozemci, ribe, ptice ili sisari. Takođe, grupa insekata je i jedna od najugroženijih u svijetu, te svake godine vidimo podatke o drastičnom padu broja ovih populacija. Zato je neophodno da ovi organizmi postoje, kako bi ekosistemi ostali u dobrom stanju – objašnjava Topić.
Ističe da otkrivanje novih vrsta dovodi do boljeg poznavanja područja gdje su otkriveni, a to dalje vodi ka većoj zaštiti.
– Što se bolje upoznamo sa ovim područjem, možemo shvatiti kako ono funkcioniše i na koji način njim da se upravlja. Ova vrsta je sada otkrivena za nas, da je tu prisutna i to se nadovezuje na druge značajne rezultate koji nam govore da je zaista ovaj gornji tok rijeke Neretve jedno od najvrednijih područja u našoj državi. I to nam svakako može pomoći da shvatimo koliko se tu radi o jedinstvenoj prirodi i da je zaštita ovog područja neophodna i da se to mora desiti u bližoj budućnosti – kaže Topić i napominje da je riječni sistem Neretve i te kako ugrožen, a da su najveće prijetnje hidroelektrane.
– Sa jedne strane imamo nevjerovatan biodiverzitet i autohtone vrste organizama, a sa druge postoje mnogi projekti koji bi kumulativno izmijenili ovo područje do neprepoznatljivosti. Najveća prijetnja su hidroelektrane koje presijecaju slobodan tok rijeka, a zatim nose i čitav nih promjena koje na širem području dovode do degradacije staništa i nestanka mnogih organizama. Na području gornje Neretve je trenutno u planu izgradnja 24 hidroenergetska objekta. Riječ je o četiri velike hidroelektrane i 20 manjih, ali ne i beznačajnih, jer stvaraju veliku štetu upravo i te ‘male’, kako su na početku nazvane. Na teritoriji Neretve u Republici Srpskoj na području opština Kalinovik i Gacko u planu je sedam elektrana na Neretvi i još četiri na njenim pritokama -ističe Topić.
Kako kaže, realizacijom ovih projekata bi se ovo područje nepovratno degradiralo, te dodaje da je neophodno da se ide u pravcu zaštite i održivog korištenja ovog područja, kroz koje bi lokalne zajednice, ali i društvo imali mnogo veće benefite.
– Od Vlade RS očekujemo da će, uzimajući u obzir sve navedene činjenice, proglasiti Zaštićeno stanište ‘Neretva’, koje će ujedno biti i površinski najveće zaštićeno područje u RS. Svakako nastavljamo sa našim istraživanjem, pa ćemo i ove godine organizovati sedmodnevni kamp pod nazivom ‘Sedmica nauke na Neretvi’ koji će biti održan od 30. maja do 7. juna. Cilj nam je da još više istražimo ovo područje i da utvrdimo njegovo prirodno bogatstvo jer razumijevanje prirode je najbolji način da shvatimo kako njom da upravljamo i budemo u harmoniji, na obostranu korist – istakao je Topić.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.