Mogu li boje uticati na raspoloženje, emocije i ponašanje? I da li neki od njih zaista pomažu da se vrati energija? Ispostavilo se da je to zaista tako. Boja je izvor svjetlosti i energije, dakle boje mogu imati efekat na naše raspoloženje i ponašanje.
Studija objavljena u stručnom časopisu “The International journal for biosocial research” i sprovedena u saradnji sa privatnom školom za djecu sa smetnjama u razvoju podržava ideju da boje utiču na naše raspoloženje, emocije i ponašanje. U učionicama su boje zidova promijenjene iz narandžaste i bijele u kraljevsko plavu i svetloplavu, a tepih iz narandžaste u sivu. Kao rezultat promjena, srednji krvni pritisak kod djece je smanjen za 17 procenata. Pored toga, prema riječima nastavnika i nezavisnih posmatrača, djeca su se bolje ponašala, postala su pažljivija i manje agresivna.
Iako postoje boje koje motivišu i stimulišu, neke nam kradu energiju.
Dakle, koje nijanse nam oduzimaju snagu?
Mnogi intuitivno biraju crnu ili sivu kada se umore. Čini se da su to neutralne nijanse, ali u stvari ove specifične boje hrane nisku energiju. I pored niske energije, izbor odjeće u ovakvim nijansama može je dodatno sniziti.
Stručnjaci preporučuju da se radi suprotno i,kada nedostaje energija treba birati odjeću u rasponu od jarko crvene do žute, uključujući bordo, roze, breskve, koralnu, narandžastu, zlatnu i druge nijanse koje su povezane sa njima. Trebalo bi da daju snagu i vitalnost. Poenta je da sebi date impuls koji je suprotan onome što vaše raspoloženje sugeriše.
Ovde, međutim, vrijedi napomenuti da se žuta i bijela češće povezuju sa pozitivnim emocijama, a crvena sa negativnim (na primer, bes). Kada su istraživači Brajan Majer, Majkl Robinson i Džerald Klor počeli da proučavaju odnos između reči emocija i boja, otkrili su da je svjetlost često bila povezana sa riječima pozitivnih emocija, a tama je često bila povezana sa riječima negativnih emocija.
Podaci su objavljeni u “Psychological Science” 2004. godine. Autori su otkrili da smo skloni da zaključimo valenciju stimulusa (i dobrog i lošeg) na osnovu njegove svjetlosti. Na primer, kada su zamoljeni da povežu emocionalni odgovor sa bojom, učesnici su često povezivali jarke svijetle boje (kao što su bela i roze) sa pozitivnim emocijama (kao što su sreća, opuštanje).
Doktorska teza pod nazivom “Dijagnostičke boje emocija” kliničkog psihologa Navita Gohara Kadara sa Univerziteta u Sidneju 2008. godine pokazala je da je boja važna karakteristika percepcije šest osnovnih emocija: ljutnje, gađenja, straha, sreće, tuge i iznenađenja. Istovremeno, crna je povezana sa strahom, zelena sa gađenjem, plava sa tugom, crvena sa bijesom, žuta sa srećom, a svijetle nijanse sa iznenađenjem).
Tako su, pored crne, među nepoželjnim nijansama odjeće za periode umora i nedostatka energije, istaknute plava i zelena. Neke studije takođe pokazuju da su sive i braon boje povezane sa negativnim emocijama (iako ređe od crne, plave i zelene). Istovremeno, u istim studijama, crvena je često tumačena i kao pozitivna i kao negativna boja, što je najvjerovatnije zbog njenih različitih tumačenjima širom svijeta.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.