Iz podataka o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH vidljivo je da je na sudovima u BiH još uvijek skoro 292 hiljade neriješenih predmeta.
Rezultati su poređeni sa podacima za 2021. godinu, a oni pokazuju da je ukupan broj neriješenih predmeta u 2022. smanjen za nešto više od 15 hiljada (15.346). Rast neriješenih predmeta je posebno rastao tokom pandemijske 2020. i 2021. godine, ali je u 2022. zabilježen pad neriješenih predmeta od pet odsto.
To znači da je od ukupno 307.256 neriješenih slučajeva s početka 2021. godine, broj spao na 291.910.
Procentualno, najveći pad broja neriješenih slučajeva zabilježen je na Višem privrednom sudu Banjaluka. On je sa 481 spao na 166, što je pad za 65 odsto.
Dobar rezultat je zabilježen i u Vrhovnom sudu Federacije BiH, koji je u 2022. godinu ušao sa 3.320 neriješena predmeta, a završio je sa 1.670. To je pad za gotovo 50%.
Smanjenje broja primljenih predmeta evidentirano je na svim nivoima sudova, osim u Sudu Bosne i Hercegovine, Vrhovnom sudu Republike Srpske, kantonalnim sudovima i Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH.
Smanjenje predmeta zabilježeno je od 1,8 do 19,8 odsto. Najveće povećanje broja primljenih predmeta zabilježeno u Sudu Bosne i Hercegovine.
Iz ovoga proizilazi da je, prema ocjeni VSTV, izuzetno pozitivan trend smanjenja broja neriješenih predmeta, uprkos povećanju, zabilježeno u Sudu BiH i kantonalnim sudovima. Pozitivni trendovi zabilježeni su i u Vrhovnom sudu FBiH, Višem privrednom sudu u Banja Luci, te Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH.
U odnosu na 2021. godinu, ukupan broj riješenih predmeta u 2022. godini je veći za 17.301 (4,5 odsto). Povećanje je zabilježeno u svim Sudovima, osim u okružnim privrednim sudovima, Vrhovnom sudu Federacije BiH i neznatno na Apelacionom sudu Brčko distrikta BiH.
Po vrstama neriješenih predmeta, ostalo ih je najviše iz oblasti Građanski predmeti (78.615), zatim van parničkih predmeta (74.961), izvršnih predmeta (49.698), te prekršajnih predmeta (43.168). Tokom 2022. godine zabilježen je rast priliva građanskih, upravnih i vanparničnih predmeta, dok je kod ostalih vrsta predmeta zabilježen pad priliva.
Kada su u pitanju riješeni predmeti, najveće povećanje zabilježeno je na građanskim, prekršajnim i vanparničnim predmetima. Sudovi su tokom 2022. godine evidentirali u CMS da je u 242 predmeta došlo do zastare krivičnog gonjenja i u 66 predmeta je nastupila zastarjelost u postupku izvršenja krivičnih sankcija.
U poređenju s 2021. godinom ukupan broj predmeta u kojima je došlo do zastare krivičnog gonjenja (nakon podizanja optužnice) i postupka izvršenja krivičnih sankcija veći je za 51 predmet ili 20 odsto, s obzirom da su sudovi tokom 2022. godine iskazali završenim zbog zastare ukupno 308 predmeta, dok je tako postupljeno u 257 predmeta tokom 2021. godine.
Vijesti.ba
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.