Kišno vrijeme tokom proteklih mjeseci loše je uticalo na medonosnu sezonu u Bosni i Hercegovini, pa će ova godina za pčelare biti lošija od prethodne.
Zbog lošeg vremena, kako kažu pčelari, očekuju se i manji prinosi.
– Prva polovina godine, koja je prošla sva u kiši, bila je katastrofalna za prinose. Imali smo lokacija gdje su gotovo cijelu prvu polovinu godine pčelari morali prehranjivati pčele kako bi ih održali u životu i kako bi bile vitalne za naredne paše. Druga polovina godine je donekle popravila situaciju, ali ovu godinu ne možemo porediti s prethodnom – istakao je Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske.
On je naveo da uslovi za pčelare nisu bili jednaki u svim dijelovima Republike Srpske, ističući da je ove godine Hercegovina odlično medila, za razliku od prethodne četiri godine.
Bolja situacija za pčelare nije ni u Federaciji BiH, a prema riječima Seje Delja, predsjednika Saveza pčelara FBiH, mnoge paše su podbacile.
Kada je riječ o cijeni, Barašin ističe da postoji blagi rast cijena meda.
– U Hercegovini je med već 30 KM, u ostalim dijelovima Srpske se to nije znatno mijenjalo i kreće se od 20 do 25 KM – naveo je Barašin.
Slične cijene meda su i u FBiH, pa se tako kilogram meda, kako ističe Deljo, može kupiti po cijeni od 20 do 30 KM.
– Cijena meda zavisi od vrste. Kvalitetniji rijetki medovi kao što je kadulja, a opštepoznato je da kadulja ne medi svake godine, su 30 KM – rekao je Deljo.
Pčelari se već godinama suočavaju s problemom prekomjernog uvoza meda, koji je, prema riječima predsjednika Saveza udruženja pčelara Srpske, izrazito lošeg kvaliteta.
– Problem uvoznog i lošeg meda nije problem samo BiH, nego cijele Evrope. S tim u vezi, mi smo sada u pokušaju organizacije uspostavljanja jednog evropskog saveza kako bismo mogli adekvatno odgovoriti tom problemu i da na taj način pokušamo inicirati daleko ozbiljnije kontrole koje se rade prilikom uvoza meda – rekao je on.
Podsticaji za pčelarstvo postoje u oba entiteta, pa će tako, prema riječima Delja, pčelari iz federalnih podsticaja povući oko 2,5 miliona KM.
– Mi imamo u registru pčelara preko 220.000 košnica, a toliko još imamo neregistrovanih – rekao je Deljo.
S druge strane, prema mišljenju Barašina, podsticaji za pčelarstvo u Srpskoj su generalno niski, ali ono što uliva nadu pčelarima jeste činjenica da idu uzlaznom putanjom.
– Mi za ovu godinu imamo predviđeno nešto više od 1,5 miliona KM, s tim da je ranijih godina minimalan broj košnica za podsticaj bio 50, ove godine smo to spustili na 30 – rekao je Barašin, dodajući da očekuju da će pčelarima biti isplaćeno deset KM po košnici.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, tokom sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 236.854 kg meda u vrijednosti od skoro 1,8 miliona KM, dok je izvezen skromni 1.161 kg za 59.100 KM. Najviše meda uvezeno je iz Hrvatske i Turske, dok je najviše izvezeno u Srbiju i Bahrein.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.