Albino džinovski afrički puževi posljednjih godina kod izvjesnog broja građana u Srbiji postali su sve popularniji kao kućni ljubimci.
Pored samog čuvanja, koje je inače zakonom zabranjeno, ovi mekušci postali su i izvor prihoda njihovih vlasnika, zbog čega je nedavno morala da reaguje i policija.
Naime, od Subotičanke, osumnjičene da je držala i na slobodu pustila mladunče lava, koje je kasnije preminulo u zoo vrtu na Paliću, policija je sada oduzela i 18 albino džinovskih afričkih puževa, koji su takođe sada smješteni u Zoološkom vrtu na Paliću.
Iako se nalaze na spisku vrsta čije je čuvanje zabranjeno, do njih u Srbiji nije teško doći. Dovoljno je samo da na jednom od najpoznatijih sajtova za kupoprodaju pretražite odeljak “terarijumske životinje” i vrlo brzo naići ćete na oglase za džinovske afričke puževe, prenosi N1info.rs.
Mlade jedinke se prodaju po ceni od 400, 500 dinara, pa naviše, a jedan od prodavaca u oglasu navodi da su “odlični ljubimci, nisu zahtjevni, a i koriste se u ekskluzivnim spa centrima”.
Na društvenim mrežama se može naći veći broj snimaka, na kojima se ljudi hvale ovim ljubimcima, a jedan poveći primjerak je svojevremeno završio i u jutarnjem programu televizije s nacionalnom frekvencijom.
Vlasnica je rekla da je počela sa dva puža, a završila sa više od 750! Kako je priznala, ona ove puževe ne gaji da bi se igrala s njima, već da bi zaradila.
Naime, ona sakuplja sluz puževa koja se koristi u kozmetičkoj industriji, kako u proizvodnji kozmetičkih preparata, tako i za tretmane. Postoje saloni u kojima se puževi stavljaju direktno na kožu ljudi, koji očekuju čudesna dejstva pošto puž prošeta i za sobom ostavi sluz.
Odakle afrički džinovski puževi u Srbiji?
Pretpostavlja se da je džinovski afrički puž u Srbiju stigao krijumčarenjem, a dalje razmnožavanje nije bilo teško pošto godišnje položi i do 2.000 jaja.
Kao što im i samo ime kaže, džinovski afrički puževi su poreklom iz Afrike, a nastanjuju priobalni dio zapadne Afrike. Njihove kućice mogu da dostignu dužinu do 20 centimetara i prečnik od devet centimetara u najširem djelu. U prirodi su zabilježeni slučajevi koji su bili dugački i po 30 centimetara i teški dva kilograma.
Smatraju se ozbiljnim štetočinama, koje nemaju prirodnog neprijatelja. Kao i svi drugi puževi, hrane se svježim biljem zbog čega predstavljaju veliku opasnost po poljoprivredu ako se nađu u prirodi.
Opasni po zdravlje ljudi
I dok se u Africi koriste za ishranu, u Evropi i SAD je njihovo konzumiranje zabranjeno i potencijalno opasno po zdravlje čovjeka.
Naime, ova vrsta je nosilac parazita koji može da izazove meningitis, a ako “zaluta” u ljudskom organizmu crv može da završi u mozgu ili oku i ozbiljno ugrozi zdravlje.
Američke vlasti su prošle godine na Floridi krenule u opsežan lov na ovu vrstu koja je završila u prirodi. U oblasti u kojoj su pronađeni bio je proglašen karantin, što je značilo da nijedan oblik vegetacije nije smeo da se iznese kako se ne bi dalje proširili.
SAD su se u više navrata borile s najezdama džinovskih afričkih puževa, a za njihovo istrebljenje je trebalo i do deset godina, a potrošeni su milioni dolara.
N1
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.