Poziv krnjeg Ustavnog suda BiH parlamentima Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) da izaberu sudije u taj sud pokazatelj da su i sadašnje sudije svjesne da sud nema legitimitet i uslove za rad u skladu sa Ustavom BiH kao Aneksom četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, izjavio je savjetnik predsjednika Srpske Milan Tegeltija.
– Ukoliko u Ustavnom sudu BiH nema sudija iz Republike Srpske, onda su svjesni da je on u ovom trenutku dekonstituisan do izbora tih sudija i kao takav ne može donositi odluke koje svoje izvorište imaju u ustavnom i dejtonskom legitimitetu tog suda, koji se upravo izražava kroz njegov sastav – pojasnio je Tegeltija za Srnu.
Tegeltija je naveo da parlamenti oba entiteta konstituišu Ustavni sud izborom sudija, a da isto tako, ukoliko ne vrše imenovanje sudija, oni ga dekonstituišu i oduzimaju mu legitimitet.
– U ovom trenutku Ustavni sud BiH u svojoj konstrukciji nema poveznicu sa Republikom Srpskom, koju bi morao da ima ukoliko želi da se poštuju odluke koje se na nju odnose – rekao je Tegeltija.
On ističe da je taj konstrukcijski nedostatak legitimiteta nemoguće nadomjestiti drugačije, osim izborom sudija od Narodne Skupštine Republike Srpske.
– Toga su duboko svjesne i sadašnje sudije tog suda, pa premda to ne izriču ovim pozivom za imenovanje sudija parlamentima, to jasno govore – istakao je Tegeltija.
Ustavni sud BiH pozvao je juče Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Federacije BiH da bez odgađanja izaberu sudije koje nedostaju u Ustavni sud BiH s ciljem da se, kako navode, omogući nesmetano funkcionisanje ove institucije.
Sjedinca Ustavnog suda BiH održana je bez ijednog sudije iz reda srpskog naroda i onlajn jer sudije stranci nisu mogli doći zbog otkazanih letova.
Još 2022. godine mandat je istekao Miodragu Simoviću, a jedini preostali sudija Srbin Zlatko Knežević i zvanično je, na sopstveni zahtjev, početkom ove godine otišao u prijevremenu penziju.
Od 3. januara u Ustavnom sudu BiH ostalo je dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Nijemica, koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava.
Najmanje šest puta u postdejtonskoj BiH, Republika Srpska je predlagala zakon o Ustavnom sudu i insistirala da se stranci vrate u svoju zemlju.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.