Foto: Youtube/Printscreen
Globus

“U Ukrajini ratuje mnogo veći broj bh. državljana nego što tvrde Rusi”


Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da je u sukobima u Ukrajini do sada poginulo 90 državljana BiH koji su ratovali na strani vlasti u Kijevu.

Ako je vjerovati ruskim podacima, od početka izbijanja sukoba u Ukrajini u tu zemlju došlo je 207 najamnika iz BiH. Najviše stranih boraca sa područja Balkana koji su u protekle dvije godine došli da ratuju na strani Kijeva bilo je iz Hrvatske (335), od čega je poginulo 152, zatim iz BiH, dok je iz Albanije u ukrajinskim snagama do sada bilo angažovano 192 boraca, od čega je poginulo njih 87. Sa prostora tzv. Kosova u Ukrajinu je, prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, došao 191 plaćenik, od čega je do sada poginulo njih 87.

Opasan trend

Stručnjak za bezbjednost, Dževad Galijašević, za Srpskainfo tvrdi da je ukupan broj plaćenika iz BiH, koji ratuju na strani Ukrajine, sigurno mnogo veći od broja koji je objavilo Ministarstvo odbrane Rusije.

– Trend odlazaka iz BiH na ratište u Ukrajini prati i vojnonamjenska industrija u Federaciji BiH, koja ubacuje ogromne količine naoružanja i municije za Ukrajinu. Tamo su otišle haubice, minobacači, artiljerijska municija. Sve ono što je u programu sedam organizacija, odnosno fabrika namjenske industrije u FBiH, već se nalazi u Ukrajini – tvrdi Galijašević.

Sponzorisano

Ono što, prema njegovim riječima, nedostaje podacima ruskog Ministarstva odbrane, a tiče se BiH, jeste broj boraca koji su sa ratišta u Siriji prebačeni u Ukrajinu.

– Tamo se nalaze i dijelovi islamističkih formacija čiji se članovi ne vode kao građani BiH, iako imaju njeno državljanstvo. Mnogi džihadisti sa Bliskog istoka su povučeni kako ne bi smetali izraelskim akcijama u Palestini, a upotrebljeni su kao resurs za izvođenje terorističkih napada prema Rusiji – ističe Galijašević.

Etnička struktura

Međutim, kako dodaje, oni nasuprot sebe nemaju neku “neuređenu” armiju, već rusku vojsku, pa tako, kako navodi, nije iznenađujući podatak da ih je više od trećine izginulo na ukrajinskom ratištu.

– Etnička struktura stradalih je skoro isključivo bošnjačka. Pretpostavka je da među poginulim ima 17 Hrvata iz BiH, a u ukupnom omjeru onih koji su otišli na ukrajinsko ratište Bošnjaci i Hrvati su u omjeru pola-pola.

Ali, kao što sam već rekao, nedostaje podatak o islamistima koji su povučeni iz Sirije, Iraka i dijelova Avganistana, a koji imaju državljanstvo BiH. Taj podatak je nemoguće precizno dati, budući da se oni vode u nekakvim čečenskim i dagestanskim jedinicima – navodi Galijašević.

Na pitanje da li je poznato koliko je građana Republike Srpske otišlo u Ukrajinu da ratuje na ruskoj strani, Galijašević odgovara da je taj broj “prilično mali”.

– Takve podatke Zapad je ranije obljavljivao i navodilo se 13 ljudi iz Republike Srpske koji učestvuju u ratnim sukobima, međutim, taj podatak nije provjeren.

MUP Republike Srpske takođe je imao podatke da su neki ljudi iz Srpske tamo otišli, a pretpostavlja se da je riječ o ukupno 13 osoba iz Srbije i Republike Srpske. Očigledno je da Srbi u tom ratu nisu žurili u prve redove, iako podržavaju rusko pravo na odbranu u Ukrajini – kaže Galijašević.

Srpskainfo

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Načelnik PU Banjaluka: Pljačkaši mjenjačnice su najvjerovatnije još u BiH

SB

Vlada Crne Gore da odbije da glasa za rezoluciju ili slijede blokade

SB

Maturanti SC “Ljubiša Mladenović” prošetali Banjalukom

SB

Crnadak: Spreman sam preuzeti PDP u novembru

SB

DEMOS zapržio čorbu u Krupi na Vrbasu! (FOTO/VIDEO)

SB

Stanivuković osudio napad na banjalučku medresu (FOTO)

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više