Foto: euforbih.org/arhiva
Izdvajamo

U BiH stižu EUFOR trupe iz strateške rezerve NATO-a


Najava slanja bataljona iz strateških rezervi NATO-a u BiH je u skladu sa sporazumom “Berlin plus” između EU i NATO-a, koji omogućava slanje trupa u područja koja su pod strateškom komandom EU, kao što je misija EUFOR-a “Althea” u BiH.

Kako su pojasnili u NATO-u, ovaj angažman je dio dugoročne saradnje između ove dvije organizacije u BiH, kao i u drugim dijelovima zapadnog Balkana.

– NATO pozdravlja privremeno raspoređivanje strateških rezervnih snaga u BiH, kao podršku operaciji ‘Althea’ koju vodi EU. EUFOR igra ključnu ulogu u održavanju sigurnog okruženja, uz podršku NATO-a, u okviru ‘Berlin plus’ aranžmana – rekli su oni za “Nezavisne”, uputivši nas na EUFOR za dodatne detalje.

Nekoliko ambasada i misija koje smo kontaktirali su nas uputili na NATO štab i EUFOR, a odgovor smo dobili jedino od Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su nam kratko rekli da je ova tema bila i dio rasprava koje je ove sedmice u BiH vodio Stjuart Pič, specijalni izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva za zapadni Balkan, između ostalog i sa komandantom EUFOR-a u BiH.

Sponzorisano

Važno je pojasniti da je “Berlin plus” aranžman definisao odnose između EU i NATO-a, po kojem bi vojne misije koje vodi EU bile podržane od strane NATO struktura, poput komandnih lanaca, logističke podrške, jedinica i drugih oblika saradnje. Ovaj sporazum predviđa da EU ima konačnu riječ u strateškim odlukama koje donosi u misijama koje su pod njenom komandom, kao što je slučaj s misijom EUFOR-a “Althea” u BiH, ali da u sprovođenju mandata koristi NATO resurse. U konkretnom slučaju, u skladu s rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, EU ima mogućnost da bez dodatnog odobrenja Savjeta bezbjednosti pošalje do 3.500 vojnika u BiH, gdje se sada nalazi nešto malo manje od polovine ukupnog broja, a te trupe mogu biti i dio NATO rezerve.

Jedan od razloga da se u BiH u okviru EUFOR-a šalje strateška rezerva NATO-a je mogućnost da u ovom trenutku vojske zemalja članica EU nemaju resurse koje bi mogle staviti na raspolaganje direktno iz svojih snaga.

U skladu s Dejtonskim sporazumom, a posebno vojnim aneksom, vojni dio implementacije je bio u nadležnosti NATO-a do 2004. godine, kada je vojna misija ustupljena EU. Vojni diplomata s kojim smo nedavno razgovarali nam je pojasnio da bi, u slučaju da, recimo, Savjet bezbjednosti UN završi misiju EUFOR-a “Althea”, NATO mogao vratiti svoju nadležnost za vojni aspekt implementacije Dejtona. Diplomata s kojim smo razgovarali smatra da za taj prenos ne bi bila potrebna nova rezolucija jer postojeći mandat priznaje NATO prisustvo u BiH, koje je direktno izvedeno iz vojnog aspekta Dejtonskog sporazuma. Naime, u Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1575, kojom je nadležnost od NATO misije SFOR-a u BiH prenesena na EUFOR, piše da se “podsjeća na sve sporazume koji se tiču statusa vojnih snaga koje se spominju u dodatku B na Aneks 1-A Mirovnog sporazuma i na obavezu svih strana da ih se pridržavaju”.

Ovim dijelom rezolucije uspostavljena je veza između NATO prisutnosti u BiH s novim mandatom EUFOR-a. U rezoluciji se priznaje postojanje dvije vojne komponente u BiH: misije EUFOR-a “Althea” i NATO prisutnost.

To znači da, ukoliko EUFOR-u na Savjetu bezbjednosti UN ne bi bio produžen mandat, NATO prisutnost bi i dalje ostala u zemlji. U 11. paragrafu rezolucije se ističe da će se nastaviti primjenjivati “sve relevantne prethodne rezolucije”, kao i da će se te odredbe odnositi i na EUFOR i na NATO prisustvo “onako kako su se primjenjivali prema i u odnosu na SFOR, i samim time i u odnosu na Mirovni sporazum, posebno na Aneks 1-A i njegove dodatke”.

U nastavku se dodaje da se isto odnosi na IFOR, SFOR, NATO, EUFOR, EU i Politički i bezbjednosni komitet i Savjet EU, koji ima formalnu političku komandu nad misijom EUFOR-a.

I u posljednjoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN iz novembra prošle godine o produženju mandata “Althee”, za koju je glasala i Rusija, spominju se i EUFOR i NATO prisutnost, s tim da se mandat na dodatnih 12 mjeseci produžava samo EUFOR “Althei”, dok se NATO u tom kontekstu ne spominje, što znači da NATO prisustvo nije podložno rezoluciji UN i oslanja se na Dejtonski sporazum i prethodne rezolucije UN, kako smo već spomenuli. U rezoluciji se podsjeća da EUFOR ima glavnu ulogu u implementaciji, ali i da “EUFOR i NATO prisustvo imaju pravo da djeluju u cilju implementacije sporazuma”, čime se objema organizacijama daje mandat da implementiraju Dejton.

Nezavisne

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Troje srpskih državljana spaseno na moru u Crnoj gori, među njima i dijete

SB

Radara na Rebrovačkom mostu još nema, evo šta kažu nadležni

SB

Dodik: BiH došla do svog kraja – upozorili smo na vrijeme

M B

Nešić: Rezolucija – pokušaj manipulacije istorijskim činjenicama

M B

Slobodarski i ponosan, a ne genocidan narod

M B

Stanivuković rođendan dočekao na Svetoj Gori, a proslavio na Halkidikiju (VIDEO)

SB

1 komentar

šetač Petak, 12.04.2024., 12:26 at 12:26 pm

NATO ludilo se širi cijelom Europom,pa nije nikakvo čudo da i kod nas prave ratne psihoze.Činjenično stanje je da nigdje u svijetu nisu donijeli ništa dobro,ali oni su sila i mogu još uvijek da rade šta hoće,da izazivaju ratove gdje im odgovara i da nameću svoju volju slabijima.Problem je što postoje ljudi u BiH koji se vesele dolasku NATO-a i nekim sukobima,kao da ništa nisu naučili iz proteklog rata,kao da im nije dovoljno kad vide koliko pate ljudi u Ukrajini zbog usijanih glava koje se igraju rata u tuđem dvorištu.I umjesto da razmišljamo o budućnosti oni (NATO) nas stalno vraćaju u prošlost.

Odgovor

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više