Krađa slike “Sveti Luka” iz moskovskog muzeja i danas je jedna od najnevjerovatnijih krađa u istoriji Rusije.
Najviše jer se remek-djelu Fransa Halsa iz 17. vijeka dugi niz godina, čak ni uz pomoć ruskih obavještajnih službi, nije moglo ući u trag.
“U muzejima Sovjetskog Saveza se ne krade”
Slika “Sveti Luka” je pedesetih godina 20. vijeka smeštena u Puškinski muzej u Moskvi kako bi narod imao priliku da se upozna sa jedinstvenim djelom umjetnika Halsa. U to vrijeme su krađe u muzejima širom Evrope bile jako česte. Na jednom od okupljanja predstavnika evropskih zemalja tema je bila baš to: kako zaštititi djela velikih slikara.
I dok su ministri drugih zemalja pričali o tome kako je iz njihovih muzeja ukradeno na stotine djela, ruska ministarka je ponosno govorila kako se u Sovjetskom Savezu u muzejima ne krade. Samo nekoliko nedjelja kasnije, kao za inat, desila je jedna od najvećih krađa u istoriji SSSR.
“Sveti Luka” nestao preko noći
Početkom marta mjeseca, tokom jednog od neradnih dana muzeja, u muzej se ušunjao lopov. Njegova meta je bila upravo slika “Sveti Luka”, a način na koji je ukradena bio je i više nego varvarski: slika je isječena iz rama tupim nožem. Međutim, iako je lopov bio amater, on za sobom nije ostavio ni jedan jedini trag koji bi policiji ili tajnim službama poslužio.
Prema zvaničnoj verziji, slika je ukradena po narudžbini anonimnog kolekcionara. Prisjećajući se prethodnih dana, zaposleni u muzeju su rekli da je su u nekoliko navrata u izložbenoj sali viđali nekog stranca, koji je dugo stajao pred slikom i nešto zapisivao u blokče koje je nosio sa sobom, pišu RIA Novosti.
Ko je misteriozni čovjek koji je “pikirao” sluku?
Organi reda su brzo ušli u trag osumnjičenom, bio je to Belgijanac Žak van der Berg, i čak su pokušali da ga “namame” tako što su mu ponudili neku rijetku Rembrantovu sliku koja je san svih kolekcionara. Međutim, u posljednjem trenutku on se predomislio i prvim letom napustio Moskvu.
Od tada su sliku tražili i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, i specijalizovane službe, pa čak i KBG. Ali, bezuspješno. “Sveti Luka” kao u zemlju da je propao! Sve do jednog avgustovskog dana 1965. godine, kada jednom inspektoru-obavještajcu slučajno nije obratio 27-godišnji momak Valerij Volkov.
Sudbonosni susret i nepristojna ponuda
Volkov je, neznajući da je pred njim obavještajac, ponudio da proda sliku koja je “u rangu sa Rembrantovom”, a budući da potraga za umjetninom nije jenjavala sve ovo vrijeme, inspektoru se “upalila lampica”. On je brže bolje prihvatio da se nađe sa njim ponovo i vidi o kom je djelu riječ, ubijedivši ga da je zainteresovan za kupovinu.
Ponovni susret je bio sudbonosan: Volkov je iz kutije za lutke izvadio sliku “Sveti Luka”, a inspektor ostao u šoku. Kako je moguće da je slika za kojom se toliko tragalo dospjela kod jednog običnog momka koji čak ni ne liči na nekog lopova?
Volkov je odmah priveden, ali njegov odgovor nije otkrio mnogo.
Hoće li istina ikada biti otkrivena?
Kako je mladić ispričao inspektorima, slika je kod njega dospjela sasvim slučajno: izvjesni poznavalac umjetnosti mu je obećao pomoć ukoliko je pričuva kod sebe neko vrijeme. Poslije toga mu se izgubio svaki trag.
U to da li je Volkov ispričao istinu ili ne, inspektori nisu željeli da zalaze – zbog Halsove slike Volkov je dobio kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.
Pravi naručilac krađe ni danas nije otkriven, ali se sumnja da je to zaista mogao biti Belgijanac Žak van der Berg koji se onomad “motao” po muzeju.
Kada će prava istina isplivati na površinu niko ne zna, dio dokumenata se i dalje čuva od očiju javnosti sa napomenom “Strogo povjerljivo”.
RT
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.