Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i van snage stavio Izborni zakon Republike Srpske.
Odluka je donesena na zahtjev Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a u obrazloženju odluke navedeno je da je Izborni zakon Republike Srpske stupio na snagu 17. jula, te da privremena odluka ostaje na snazi do konačne odluke o ocjeni ustavnosti.
– Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je ocijenio očiglednim da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS. Naime, odredbama osporenog zakona regulišu se pitanja koja su već regulisana Izbornim zakonom BiH, te se Republičkoj izbornoj komisiji Republike Srpske daju nadležnosti koje ima Centralna izborna komisija BiH, uz istovremeno stavljanje van pravne snage određenih odredbi Izbornog zakona BiH – saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.
U saopštenju se dalje navodi da je u okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito regulisanje iste oblasti na različitim nivoima vlasti u BiH.
– Ustavni sud stoga smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“ za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao jednog od uslova da bi Ustavni sud odlučivao o zahtjevu za privremenu mjeru – navedeno je u saopštenju.
Osim toga, razmatrajući uvjet „hitnosti“ donošenja privremene mjere, Ustavni sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti regulisanja koje je ključno za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana.
– Stoga bi implementacija Izbornog zakona Republike Srpske ozbiljno podrivala ulogu Centralne izborne komisije BiH. I sama mogućnost organizovanja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Zadržavanje takve pravne situacije narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir države, dovelo bi do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću – ističe se u saopštenju.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.