Monografija “Smak“ je za buduće generacije neophodno svjedočanstvo o rok sastavu iz Kragujevca, čiji priređivač Ksenija Đerković donosi i stvari koje nisu afirmativne, ocijenjeno je danas na predstavljanju izdanja u Radio Beogradu.
Na promociji pred brojnim zvanicama i kolegama muzičarima, novinarka Đerković je rekla da je Smak “grupa koja nikad nije želela da se dopadne svima, već onima sa istančanim ukusom”.
Monografija u izdanju udruženja “Smakovci” predstavlja osvrt na rad Smaka od osnivanja 1971. do 2023. godine i postavljanja njihovog spomenika u Kragujevcu, a Đerković je opisala kao težak rad na knjizi za koju je prikupila brojne fotografije, članke, plakate, anegdote, tekstove pesama i biografije članova.
Članovi sastava su podržali njen rad na monografiji, a Đerkovićeva je istakla da je odrastanje uz njenog oca, Smakovog bubnjara Slobodana Stojanovića Kepu “bilo prelepo” i da ga je od malih nogu pratila svuda, pa i na bini.
Stojanović je istakao da je ponosan na svoju ćerku i njenu monografiju, dodavši da je “odrastala i živela uz Smak”.
Rok novinar Branislav Lokner je ocijenio da će knjiga izazvati različite komentare, ali da je Đerkovićeva izabrala “jedno od pravih rešenja”, i da se nada da će o sastavu koji je pripadao progresivnoj muzici poslije pisati i drugi iz svoje vizure.
– O Smaku je od početka kružilo puno kontroverzi, bile su deo delovanja Smaka. Bio je sastav kroz koji je prošao nemali broj muzičara, koji se nekoliko puta rastajao, pa sastavljao, imao brojne turbulencije i velike uspehe – podsetio je Loker.
Podsetivši da je Smak sredinom sedamdesetih uz Bijelo dugme smatran za najpopularniji sastav u Jugoslaviji, Lokner je dodao da je komercijalnost stigla sa drugim albumom “Crna dama” (1977). Prema njegovim riječima, “jedan deo javnosti nije hteo da razume kako se bend obraćao pubici kroz pesme i postupke”, ali su članovi Smaka “ostali svoji, radili su kako misle” i nisu išli linijom manjeg otpora.
Tanjug
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.