Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, izjavio je danas da presuda Dodiku predstavlja jasan primjer neovlašćenog miješanja pravosudne vlasti u izbornu volju građana, i dodao da je ovo pokušaj sklanjanja Dodika iz političkog života na neustavan način.
Bubić je istakao da se prema Ustavu Republike Srpske predsjednik može smijeniti isključivo voljom građana, na isti način na koji je izabran, osim u slučaju njegove ostavke.
– Kristijan Šmit je nelegalan, a naše tvrdnje nisu proizvoljne. Njegovo postavljenje je prije svega činjenično pitanje. Da bi se uopšte raspravljalo o njegovoj ulozi, mora da postoji akt o njegovom imenovanju, čime bi bili ispunjeni pravni uslovi definisani Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dosadašnju praksu potvrđuje činjenica da su sve prethodne visoke predstavnike imenovao i odobrili Savjet bezbjednosti UN – rekao je advokat za K1 televiziju.
Kako je naveo, ovo je krivični postupak, najozbiljniji pravni proces, a Kristijan Šmit se u optužnici pominje sedam do osam puta.
Bubić je naglasio da odbrana ima legitimno pravo da zna u kom svojstvu se on predstavlja, i dodao da ako u sudskom spisu ne postoji nijedan dokument o njegovom imenovanju, ni jedan sud ne može da tvrdi da je on legitimno postavljen, već da se pravno stanovište može zauzeti tek nakon činjeničnog utvrđenja njegovog statusa.
Dodao je da bez legitimnog imenovanja Kristijan Šmit ne može da bude zakonodavac u BiH. Bubić je rekao da prema stavu Evropskog suda za ljudska prava, čak i kada bi visoki predstavnik bio legitimno postavljen, ne bi imao pravo da mijenja ustav.
– Postoji mnogo protivrječnosti u vezi sa statusom visokog predstavnika. Pomenuo sam Evropski sud za ljudska prava i slučaj Perić i drugi protiv BiH, koji se odnosi na 26 smijenjenih zvaničnika. Tada je Kancelarija visokog predstavnika tvrdila pred Evropskim sudom da je dio strukture UN i da se na nju primjenjuje Poglavlje VII Povelje UN – naveo je advokat.
Iako je na osnovu te tvrdnje sud odlučio da se ne miješa u mandat visokog predstavnika, smatrajući da to nije odluka tužene BiH i formalno je odbio apelaciju, Bubić je rekao da sada neko pokušava da tvrdi da visoki predstavnik nema nikakve veze sa Savjetom bezbjednosti, iako on svakih šest mjeseci podnosi izveštaj upravo tom tijelu o stanju u BiH.
Dodao je da istovremeno, u posljednje dvije ili tri godine, Savjet bezbjednosti Šmita u svojim dokumentima uopšte ne označava kao visokog predstavnika što, smatra on, stvara pravni paradoks i protivuriječi zdravom razumu.
Bubić je izjavio da je jedan od ključnih uslova za pristupanje BiH EU ukidanje funkcije visokog predstavnika, ali dodao da taj proces zavisi upravo od njega, odnosno da će visoki predstavnik biti ukinut tek kada sam podnese izvještaj Salvetu bezbjednosti u kojem navodi da više nije potreban BiH.
– Juče sam kratko razgovarao sa Dodikom o tome da li želi da ulaže žalbu ili ne. U svakom slučaju, žalbeni postupak bi trebalo pokrenuti, ali konačna odluka je na predsjedniku. Problem je što imamo izuzetno problematično rješenje kada je riječ o žalbenom postupku, jer je čitav proces dvostepeno relativizovan. Predsjednik Suda BiH određuje i sudiju koji će voditi postupak, i sastav veća koje odlučuje o žalbi, kao i sudiju pojedinca – naveo je advokat.
Iako se to formalno administrativno opravdava, Bubić je dodao da u stvarnosti to nije tako. Kako je objasnio, postupajući sudija dodijeljen je uz obrazloženje da su trojica sudskih službenika ocijenila da nema dovoljno predmeta u radu, pa je zbog norme dodijeljen upravo ovom slučaju.
– Umjesto da se razmotri prigovor odbrane i odabere neutralan sudija, što bi bilo logično s obzirom na veličinu suda, donijeta je odluka koja ne garantuje nepristrasnost. Što se tiče žalbe, još nismo u fazi donošenja odluke jer žalbeni rok počinje tek kada stigne pisano rješenje presude – izjavio je Bubić.
Na pitanje da li sud može da zabrani kretanje Dodiku do izricanja drugostepene presude, advokat je odgovorio da ne može zato što je ova presuda nepravosnažna i nema nikakvih pravnih posljedica. Bubić je istakao da je isključenje Dodika iz politike jedino moguće na način koji je regulisan Ustavom, odnosno istim postupkom kojim je i izabran.
– Prije isteka mandata, to može biti jedino opozivom na neposrednim izborima. Kao moto završne riječi istakli smo govor potpredsjednika SAD Vensa, koji kaže „Velika pitanja se rješavaju na glasačkoj kutiji“, ali to niko ne čuje u Sarajevu. Kao da se ništa ne događa – ocijenio je advokat.
Tanjug
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.