Nakon imenovanja Darka Babalja (SDS) za člana Kolegijuma iz reda srpskog naroda Predstavnički dom Parlamenta BiH je vraćen u okvire Ustava, ali taj potez ne rješava probleme u funkcionisanju vladajuće strukture u koju je sada, na određen način, uvučen i dio opozicije.
Vlast u Sarajevu, poslije opštih izbora 2022. godine, formirali su SNSD sa koalicionim partnerima, HDZ BiH i “trojka” – bošnjački blok u kojem su SDP, NiP i Naša stranka. Iako su se tada ekspresno dogovorili o formiranju vlasti, nije dugo trebalo da se pojave prve prepreke i nesuglasice. Situacija je kulminirala početkom ove godine kada je upravo glasovima poslanika iz “trojke” i stranaka opozicije iz Srpske (SDS, PDP, Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića) izglasala smjenu SNSD-ovog Nebojše Radmanovića sa mjesta srpskog člana u Kolegijumu Predstavničkog doma.
U međuvremenu se čulo priznanje lidera HDZ-a Dragana Čovića da je “trojka” zapravo u vlast ugurana pod pritiskom tadašnjeg američkog ambasadora Majkla Marfija, s obzirom na to je izborni pobjednik u tom narodu SDA.
Ipak, turbulencije u vlasti su nastavljene te je NiP, odnosno lider partije Elmedin Konaković, koji je u raspodjeli izbornog plijena postao ministar inostranih poslova, objelodanio da SNSD više ne smatraju za partnera i to jer, kako tvrdi, ne rade kako su se dogovorili i koče put ka EU.
Konaković je, s druge strane, preživio dva pokušaja smjene sa ministarske pozicije u Predstavničkom domu i na inicijativu SNSD-a i Srpskog kluba te SDA i DF-a jer, između ostalog, većine srpskih poslanika, osim onih iz opozicije, nije bilo na sjednici zbog upražnjene pozicije u Kolegijumu.
Trzavice i raskid dijela partnerstva se odrazio na rad Savjeta ministara, gdje je zatražena smjena svih ministara iz SNSD-a, dok je pokušaj “trojke” i opozicije iz Republike Srpske da smijene Nikolu Špirića (SNSD) sa mjesta člana Kolegijuma u Domu naroda za sada propao, jer SNSD i HDZ tamo imaju po tri delegata, što im daje snagu da određuju.
Međutim, na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma je na mjesto srpskog člana Kolegijuma, glasovima “trojke” i partnera te SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, dok su HDZ i SDA bili suzdržani, a DF protiv, imenovan Babalj, iako su iz SDS-a ranije tvrdili da neće predlagati svoje kadrove sve dok je SNSD i zvanično u vlasti, odnosno dok je dio Savjeta ministara.
Poslanik SDS-a Mladen Bosić prvi je poručio da izbor Babalja ne znači ulazak u većinu, već je to potreba za deblokadom Predstavničkog doma, jer SNSD nije predložio nikoga iz svojih redova, dok je predstavnik PDP-a u tom parlamentarnom domu Branislav Borenović rekao da opozicija traga za novom parlamentarnom većinom i da će opozicija i dalje glasati za smjene koje dolaze na osnovu zahtjeva za rekonstrukciju Savjeta ministara.
Opozicija je, na taj način, reagovala i kada su na dnevnom redu bili zahtjevi za smjenu upravo Konakovića, dok su, istog dana, poslanici NiP-a glasali za Babalja.
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski podvukao je da formiranje vlasti u BiH nije tako jednostavno kao u drugim zemljama, jer faktički postoje tri paralelne scene, podsjetivši da po pravilu do vlasti u Sarajevu vodi dogovor pobjednika sa tih scena.
– Često se dešava da stranke koje su prepoznate po jednoj vrsti politike unutar jedne od tih političkih scena, uslovno rečeno, budu u koaliciji ili naprave sporazum sa strankama sa druge scene koje su neke druge političke orijentacije. Tako da u ovoj situaciji, ako podvučemo crtu, možemo reći da se vidi prilično jasni limiti “trojke” da po vertikali smijene kadrove iz SNSD-a i njegovih saveznika. Na jednom nivou su to uspjeli, na drugom nisu. To jeste neuobičajena situacija, ali za BiH ne toliko nezamislivo – rekao je Sitarski za “Glas”.
Nada se da će epilog glasanja za člana Kolegijuma Predstavničkog doma smiriti tenzije i odustati od “fiks ideja” da neko mora biti smijenjen ili ne.
– Iako više formalno ne postoji savez “trojke” i SNSD-a, ali postoji onaj sa HDZ-om, odnosno SNSD-a i HDZ-a, nemamo institut vanrednih izbora, tako da će svi vjerovatno ostati na svojim funkcijama do kraja mandata, odnosno do jeseni 2026, kada će svi ponovo pred narod i kada će vidjeti da li se i kako svidjela biračima strategija svakog od njih – rekao je Sitarski, koji s druge strane smatra da bi nastavak tenzija bio katastrofalan jer bi značio potpunu blokadu zakonodavnog rada.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.