Veliki petak nije samo tek kalendarski dan, to je metafora za ljudsku patnju, iskupljenje i tišinu u kojoj odzvanjaju najdublje istine hrišćanstva. Tog dana je, prema predanju, Gospod bio razapet na Golgoti, ostavljen od svijeta, ali ne i od vjere. Zato se Veliki petak obilježava postom koji je drugačiji od svih ostalih – i po svojoj težini, i po svojoj simbolici.
Na Veliki petak, post se po pravoslavnom crkvenom pravilu obavlja “na vodi” – što znači bez ulja, bez ribe, bez bilo kakvih začina. Hrana, ako se uopšte uzima prije zalaska sunca, mora biti krajnje jednostavna: hljeb, bareno povrće bez ulja, svježe ili suvo voće, med ili pirinač kuvan u vodi.
Zvuči strogo – i jeste. Jer, poenta nije u ukusu, već u odricanju.
Uprkos ustaljenim zabludama, čak ni krompir salata sa uljem, riblja čorba, niti industrijski posni proizvodi poput krekera, čipsa ili posnih napolitanki nisu prikladni tog dana. Iako tehnički “posni”, ti proizvodi često sadrže ulje, margarin ili želatin, što ih automatski izuzima iz okvira velikopetkovnog posta.
Trenutak prelomnog bola
U liturgijskom smislu, oko 15 časova (u isto vrijeme kada je, po predanju, Isus izdahnuo na krstu), iz crkve se iznosi Plaštanica – platno koje simbolizuje Hristovo tijelo.
Prema predanju, kad je oko tri sata popodne (po našem računanju vremena) svoj duh predao Ocu, sva priroda, Božja tvorevina, pobunila se protiv nepravde: pomračilo se Sunce, otvarali se grobovi, zatresla se zemlja. Zavjesa u hramu se rascijepila odozgo do dole. Kamenje se, uz strašan prasak, raspadalo. Stijene su pucale.
Tako su se, prema predanju, obistinile Hristove riječi da će i mrtvo kamenje svjedočiti živoga Boga. Kapetan koji je stražario kod krsta, rekao je da je taj čovjek zaista bio pravednik, a okupljeni narod obuzeo je neizrecivi užas.
Mnogi vjernici se do tog trenutka uzdržavaju i od hrane i od pića – u znak saučešća u Hristovom stradanju.
Nakon toga, može se uzeti lagan obrok, opet isključivo na vodi. Međutim, oni koji se pridržavaju strogog monaškog tipika, ostaju bez hrane i pića do zalaska sunca.
Ko je razriješen posta
Crkva pokazuje pastirsku mudrost i milost: trudnice, djeca, bolesni i stariji razriješeni su strogih pravila. Ali i njima se preporučuje uzdržanost, kako u jelu, tako i u ponašanju.
Jer Veliki petak nije samo fizički post. To je i dan duhovnog ćutanja.
Tišina umjesto zvona
Na Veliki petak nema liturgije, što je gotovo jedini takav dan u crkvenoj godini. Crkvena zvona ćute, a umjesto njih se koristi staro drveno klepalo, koje podsjeća na vrijeme kada su prvi hrišćani vjeru ispovijedali u tajnosti, iz katakombi.
Preporuka vjernicima je da se uzdrže od glasne muzike, veselja, radosti svakodnevnice. Nema svadbi, nema veselja, nema opuštene atmosfere. Tog dana, svaki čin treba da nosi znak poštovanja prema najvećem činu ljubavi – Hristovom stradanju.
ATV
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.