Ova prezimena turskog su porijekla iako su na -ić: Da li je vaše na spisku?

Mnoga prezimena su nam u amanet ostavljena tokom osmanske okupacije i imaju određeno značenje – kojeg često nismo svjesni.

Stotine riječi koje svakodnevno koristimo vode porijeklo iz turskog jezika, što i ne čudi s obzirom na to da smo skoro pet vijekova proveli pod osmanskom vlašću. Mnogi običaji, ali i imena i prezimena, zadržali su se na Balkanu do danas, a neka od njih pogrešno smatramo isključivo srpskim.

Mirjana Teodosijević, univerzitetski profesor turskog jezika i književnosti i autorka nekoliko turskih rječnika, za „Sandžak.rs“ navela je neka vrlo popularna prezimena u Srbiji koja u osnovi imaju tursko porijeklo i značenje, iako su neka prilagođena lokalnoj tradiciji dodavanjem sufiksa -ić.

Prezime izvedena iz turcizama

„Sigurno i vi poznajete nekoga čije je prezime izvedeno iz turcizma“, rekla je profesorka Teodosijević, pa navela nekoliko primjera i objasnila njihova značenja:

Sponzorisano

Abrašević – čovjek pjegavog lica

Amidžić – stric

Barjaktarević/Bajraktarević – zastavnik

Borozan – trubač

Bulut – oblak

Vermezović – onaj koji ne daje

Delibašić – najbolji junak, zapovjednik odreda delija

Delić – junak; stražar kod vezira i paša

Dizdarević – upravnik tvrđave

Dunđerski – stolar i zidar

Jaramaz – nepristojan, nestašan; onaj koji ne vrijedi

Karakašević – onaj s crnim obrvama

Karadžić – crnomanjast

Lagumdžija – miner

Malbašić – starešina mahale ili sela

Mutavdžić – zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake

Subašić – nadzornik imanja ili gradski nadzornik („gradski menadžer“)

Peškir – ubrus

Terzić – krojač

Topalović – hroma osoba

Tufegdžić – puškar

Uzunmirković – visoki Mirko

Šebek – pavijan; ružan i drzak čovjek

Šišmanović – debeo

„S turcizmima se ne treba igrati“

Profesorka je na kraju naglasila da, ukoliko nam se čini da se neka riječ danas u turskom jeziku koristi drugačije, moramo imati na umu da se jezik mijenjao kroz vijekove. Mnoge riječi, kao i u srpskom jeziku, danas su arhaizmi i više nisu u upotrebi.

„S turcizmima se ne treba igrati. Ako znate turcizme, to ne znači da ćete moći da vodite čak i najjednostavniji razgovor na turskom jeziku. Ako idete u Tursku, imajte na umu da su mnogi naši turcizmi u turskom danas arhaizmi i da se više ne koriste u savremenom govoru“, objasnila je profesorka Teodosijević, prenosi Krstarica.

Nezavisne novine

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.