Alojzije Stepinac bio je zagrebački nadbiskup i kardinal čiji su život i djelovanje obilježeni koketiranjem sa ustaškim režimom, posebno tokom perioda Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u Drugom svjetskom ratu.
Godine 1998. papa Jovan Pavle II proglasio je Alojzija Stepinca blaženim, uprkos protivljenju Srpske pravoslavne crkve i dijela istoriografije koji ističu njegovu pasivnost u odnosu na zločine ustaškog režima. Nakon što ga je Jovan Pavle II proglasio blaženim, očekivalo se da će biti kanonizovan, ali do danas se to nije dogodilo.
Papa Franjo je 2016. godine formirao mješovitu katoličko-pravoslavnu komisiju kako bi razmotrila Stepinčevu ulogu u Drugom svjetskom ratu i poslije njega. Pod predsedništvom oca Bernarda Ardure, predsjednika Papskog vijeća za istorijske nauke, članovi Mješovite komisije okupili su se 12. i 13. jula 2017. u Domu Svete Marte u Vatikanu, podseća IKA.
U zajedničkom saopštenju nakon sastanka navedeno je da su se članovi Komisije složili da je njihov rad „omogućio bolje razumijevanje istorije u godinama između Prvog svjetskog rata i 1960. godine, godine smrti kardinala Stepinca”.
– Došlo se do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, ćutanja i stavovi još uvijek predmet različitih tumačenja. U slučaju kardinala Stepinca tumačenja koja su pretežno davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi i dalje ostaju različita – saopšteno je nakon rada Mješovite komisije.
Šta je papa Franjo govorio o Stepincu?
Na povratku sa trodnevne posjete Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji 7. maja 2019. papa Franjo je u avionu razgovarao sa novinarima o proglašenju Alojzija Stepinca svetim. Rekao je da ga zanima istina.
– Istorijski slučaj je ovaj: kanonizacija Stepinca. On je bio vrlinski čovjek, zato ga je Crkva proglasila blaženim. Vjernici mu se mogu moliti. Ali u jednom trenutku procesa došlo se do nerazjašnjenih tačaka koje se tiču istorije. I ja, koji moram da potpišem kanonizaciju, to je, naime, moja dužnost, moleći, razmišljajući i tražeći savjet, uvidio sam da moram da zamolim za pomoć srpskog patrijarha Irineja, koji je veliki patrijarh.
I Irinej mi je pomogao. Zajedno smo osnovali istorijsku komisiju: i njega i mene jedino što zanima je da ne pogriješimo, zanima nas istina. Ne pogriješiti. Čemu služi jedna izjava o svetosti, ako nije jasna istina? Ne služi nikom. Znamo da je Stepinac dobar čovjek, da je blaženik, ali da se učini ovaj korak ja sam tražio pomoć Irineja da sve bude po istini.
Proučava se. Najprije je osnovana komisija koja je dala svoje mišljenje. Ali sada se proučavaju druge tačke. Dublje se proučavaju neke tačke kako bi istina bila jasna. Ja se ne plašim istine. Ne plašim se. Samo se plašim suda Božjeg. Hvala – rekao je Papa o Stepinčevoj kanonizaciji, prenosi Index.hr.
Kanonizacija Stepinca i danas je predmet sporenja između Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve. Srpska pravoslavna crkva i dalje se protivi njegovoj kanonizaciji, ističući da se nikada nije jasno ogradio od ustaškog režima i da je Katolička crkva u Hrvatskoj tada bila deo državnog aparata NDH.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.