Nakon višemjesečnog zastoja deblokiran je proces odobravanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Fronteksa, koji bi trebalo da rezultira raspoređivanjem evropskih policajaca duž granice BiH u pokušaju da se spriječe ilegalne migracije.
Sporazum se dugo „kiselio“ u Predsjedništvu BiH. Nikome nije jasno zašto, jer dolazak pripadnika Fronteksa jedno je od rijetkih pitanja o kojem, i u vrijeme najveće institucionalne i političke krize u BiH, nisu postojali unutrašnje nesuglasice, piše Večernji list.
Postojale su nesuglasice oko toga s kim će Fronteks direktno sarađivati, jer dio pograničnog prostora, uz Graničnu policiju BiH, pokrivaju entitetske i kantonalne policijske službe. To je riješeno, pa bi sada predsjedavajuća Savjeta ministara BiH i formalno u Briselu trebalo da potpiše sporazum te time potpuno otvori vrata angažmanu evropskih graničara na teritoriji BiH.
Istina je da je stanje na balkanskoj migrantskoj ruti danas mnogo bolje nego prije nekoliko godina i da trenutni broj migranata u prihvatnim centrima i na ulicama gradova ne prelazi nekoliko hiljada. No, krijumčari ljudi i dalje ubiru ogroman profit od prebacivanja migranata preko Drine i dalje kroz BiH do granice s Hrvatskom,navodi Večernji list.
Graničnoj policiji BiH nedostaje 800 policijskih službenika, odnosno polovina od ukupno predviđenog broja. Jedan graničar pokriva i do 40 kilometara granice, pa je već iz tog podatka jasno koliko je zapravo porozna bh. granica i zašto su krijumčari izabrali ovu balkansku zemlju za svoj „biznis“.
Vrlo je mali broj migranata iskazao želju za ostanak u BiH i većini je zapravo cilj dokopati se neke od bogatih zemalja EU. Stoga je javna tajna da se nadležne službe u BiH i nisu previše trudile spriječiti izlazak iz zemlje onih migranata koji su već preko Srbije i Crne Gore ušli na njenu teritoriju.
Tako je bilo i proteklih godina, a dolazak pripadnika Fronteksa trebao bi pomoći da se i broj onih koji prolaze preko BiH značajno smanji. Tim više zabrinjava informacija da aktuelne vlasti Ujedinjenog Kraljevstva nastoje svoj problem s pojačanim prilivom migranata preko La Manša riješiti njihovom deportacijom na zapadni Balkan. Iako se o tome u samoj Velikoj Britaniji uveliko raspravlja, deportacija ilegalnih migranata nije navedena kao jedna od tema razgovora britanskog šefa diplomatije Dejvida Lamija s političarima BiH tokom nedavne posjete Sarajevu. Teško je povjerovati da je tema preskočena, pa ova tišina još više zabrinjava.
Proteklih mjeseci zemlja prolazi kroz najveću političku i institucionalnu krizu od Dejtona. Kraj joj se ne nazire, i to mlade ljude motiviše da svoju profesionalnu i ličnu sreću potraže na Zapadu. Njihova radna mjesta u BiH već popunjavaju migranti s radnim dozvolama iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina…, piše Večernji.
Pretvaranje ove zemlje u prihvatilište i za ilegalne migrante koje bogate evropske zemlje ne žele na svojoj teritoriji dodatni je bezbjednosni izazov, ali i politički problem za BiH.
Nije dobro što na Zapadu ima onih koji bi, umjesto pomoći, BiH poslali svoje probleme. Fronteks – da, hotspot za migrante – ne.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.