Svake godine mnoge porodice u Hrvatskoj suočavaju se s problemom neupisane djece u vrtiće i jaslice.
Kada dijete ne dobije mjesto u gradskom ili privatnom vrtiću, roditelji često traže alternativna rješenja, angažuju dadilje, oslanjaju se na privatne usluge čuvanja ili na pomoć baka i deda.
Grad Samobor prepoznao je ovaj problem i prvi u Hrvatskoj uveo poseban model pomoći pod nazivom “baka-deda servis”, kojim plaća bakama i dedama da čuvaju unuke.
Iskustvo roditelja: nema mesta u vrtiću, pomoć baka i deda je neprocjenjiva
Danijela Koletić, majka troje dece, dobro zna koliko je teško pronaći čuvanje za najmlađeg sina Viktora, koji prošle godine nije dobio mjesto u vrtiću.
– Vrtić nismo dobili jer Viktor nije imao godinu dana kada su bili upisi, pa nije imao pravo na vrtić – kaže Danijela za HRT.
Kako bi se vratila na posao, mogla je da računa na pomoć bake i dede, Dubravke i Alojza Koletića, koji su u penziji i preuzeli brigu o malom Viktoru.
– On ujutru dođe kod nas, popije bočicu, pa doručak. Kad je lijepo vrijeme, idemo u šetnju do 10 sati, a onda se igra sa slikovnicama do spavanja, koje je oko 11 sati – objašnjava baka Dubravka.
– Mi smo rekli da ćemo čuvati dok ne dobiju uslove za vrtić, jer mama mora da radi – dodaje deda Alojz.
Grad plaća 360 evra za čuvanje unuka
Pored zadovoljstva druženja sa unukom, bake i dede za ovu uslugu dobijaju i novčanu naknadu. Prije tri mjeseca Grad Samobor je prvi u Hrvatskoj pokrenuo mjeru “baka-deda servis” kojom pomaže roditeljima čija djeca nisu upisana u gradske ili privatne vrtiće. Istovremeno, ova mjera omogućava bakama i dedama da zarade dodatni prihod.
– Kad smo čuli za ovu mjeru, rekli smo: ‘Hvala Bogu, zašto da ne!’ Ako vam neko nešto daje, zašto ne bismo prihvatili. Na kraju krajeva, to je za naše unuče. Taj novac koristimo za slatkiše i sladoled – kaže Dubravka.
Kako funkcioniše “baka-deda servis”?
Ovu mjeru trenutno koristi 30 porodica u Samoboru. Gradonačelnica Samobora, Petra Škrobot, objašnjava da je ideja nastala analizom jednog skandinavskog modela, posebno iz Švedske, koji su prilagodili lokalnim potrebama.
– Naknada je 360 evra i to je ista suma koju sufinansiramo za boravak djece u privatnim vrtićima i kod obrta za čuvanje. Po djetetu je subvencija 360 evra, pa smo odlučili da isti iznos dajemo i bakama i dedama – objašnjava gradonačelnica Škrobot.
Ova inovativna mjera pokazuje kako lokalna samouprava može pomoći porodicama koje nemaju pristup vrtićima, a istovremeno podržava starije generacije da ostanu aktivne i angažovane u životima svojih unuka.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.