Iako se decenijama vjerovalo da je 90 kilometara na čas magična cifra za uštedu, najnovija istraživanja pokazuju da se rekordno niska potrošnja zapravo postiže pri znatno manjoj, umjerenoj brzini.
Dugo se smatralo da je oko 90 km/h idealan balans za novčanike vozača, ali novija istraživanja francuskog istraživačkog centra Cerema bacaju potpuno novo svjetlo na efikasnost motora.
Potrošnja, naime, ne zavisi isključivo od toga koliko jako stiskate papučicu gasa, već od složenog odnosa efikasnosti motora, stepena prenosa i otpora vazduha.
Zašto spora vožnja nije uvijek štedljiva?
Pri veoma niskim brzinama, u rasponu od 10 do 40 km/h, potrošnja goriva je relativno visoka. Razlog leži u tome što motor radi duže da bi prešao istu kilometražu, često u nepovoljnom broju obrtaja i nižim stepenima prenosa.
Kako brzina raste, motor ulazi u efikasniji režim rada, a potrošnja opada sve do dostizanja optimalne tačke.
Magična cifra: 70 kilometara na čas
Prema studiji centra Cerema, minimalna potrošnja goriva postiže se pri brzini od oko 70 km/h. U ovom opsegu, motor radi u svom najoptimalnijem režimu, dok otpor vazduha još uvijek ne predstavlja dominantan faktor koji koči vozilo.
Već nakon 80 km/h, otpor vazduha počinje dramatično da utiče na motor. Taj uticaj nije linearan, već eksponencijalan, što znači da svako dalje povećanje brzine donosi nesrazmjerno veći trošak goriva, prenosi Revija HAK.
Električna vozila još osjetljivija na brzinu
Kod električnih automobila ovaj efekat je još drastičniji. Veće brzine direktno i surovo smanjuju domet baterije. Primjera radi, razlika u vožnji između 110 i 130 km/h može značiti i više od 25 odsto veće potrošnje energije.
Zaključak istraživanja je jasan: ni prespora, ni prebrza vožnja nisu saveznici vašeg kućnog budžeta. Najbolji balans između vremena provedenog na putu i ušteđenog novca postiže se pri umjerenoj brzini od oko 70 km/h, gdje su opterećenje motora i otpor prirode u savršenom skladu.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.