Dok pojedine države već uvode stroge zakone o zabrani društvenih mreža za maloljetnike, u Sjedinjenim Američkim Državama vodi se žestoka pravna bitka.
Zagovornici ograničenja upozoravaju na narušavanje mentalnog zdravlja najmlađih, dok skeptici tvrde da tehnološki pismenija djeca uvijek pronađu put do zabranjenog voća.
Više od deset zemalja kreće u restrikcije
Zagovornici ukidanja pristupa mrežama za najmlađe kao razlog navode rezultate studija koje pokazuju da zbog specifičnog dizajna platformi, djeca ne mogu da se odupru njihovoj privlačnosti.
To dovodi do prekomjernog vremena pred ekranima, što direktno šteti fizičkom i mentalnom zdravlju.
Trenutno više od deset zemalja pokušava da maloljetnicima ograniči pristup društvenim mrežama, a među njima su Novi Zeland, Malezija, Francuska, Španija, Norveška, Slovenija i Velika Britanija. Odnedavno su i Austrija i Grčka izrazile želju da im se pridruže.
Američki otpor i sloboda govora
S druge strane okeana, situacija je komplikovanija. U američkoj državi Virdžiniji (Virginia) kao argument protiv zabrane navedena je sloboda govora odraslih i djece.
Zbog toga prijedlog zakona koji bi mlađima od 16 godina ograničio pristup mrežama na samo jedan sat dnevno vjerovatno neće stupiti na snagu.
Tehnološki giganti dodatno potpiruju sumnju, tvrdeći da zabrane mogu gurnuti djecu ka mračnijim, slabije kontrolisanim uglovima interneta.
Australijski primjer: Djeca su pametnija od zakona
Statistika iz Australije pokazuje da mladi veoma brzo pronalaze rješenja za zaobilaženje pravila.
Iako su tamo mreže zabranjene za mlađe od 16 godina, čak 61 odsto djece uzrasta od 12 do 15 godina, koja su imala naloge prije zabrane, i dalje ima pristup jednoj ili više platformi.
- 53% prethodnih korisnika i dalje pristupa TikToku (TikTok).
- 53% i dalje koristi Jutjub (YouTube).
- 52% i dalje nesmetano ulazi na Instagram (Instagram).
Stručnjaci: Edukacija je važnija od zabrane
Dragan Petrić, glavni urednik tehnološkog portala Bug, smatra da je mladima nemoguće potpuno zabraniti pristup mrežama.
– Mladi su, naravno, snalažljivi. Mi danas ne možemo tačno znati koja konkretno aplikacija se smatra društvenom mrežom, a koja ne.
Nemoguće ih je sve zabraniti. Jedan dan jedna nestane, druga se pojavi. Ko bi to sve kontrolisao? Ali na nivou poruke, ovo je itekako bitna inicijativa i bitno je da se o tome priča – kaže Petrić za Euronews Srbija.
On zabranu upoređuje sa alkoholom i duvanom:
– Svi znamo da je to u većini zemalja svijeta nedozvoljeno. Međutim, opet ne možemo reći da se mladi ne snalaze, da ne pronalaze način kako da se dočepaju alkohola ili cigareta ako baš žele.
Isto tako će, naravno, doći i do Facebooka, Instagrama i bilo koje druge društvene mreže ukoliko im je to stvarno cilj, pogotovo ako imamo na umu da su mladi puno tehnološki pismeniji od nas odraslih – dodaje Petrić, ističući da je edukacija o ponašanju na internetu mnogo bolji put.
EU sprema „kriptografski štit“
Evropska unija priprema uvođenje novog sistema za provjeru dobi korisnika. Tehnološka direktorica EU potvrdila je da je posebna aplikacija već tehnički spremna.
Sistem će koristiti napredne kriptografske metode kako bi podaci ostali zaštićeni, bez skeniranja pasoša ili lica korisnika.
Trenutno sedam zemalja testira ova rješenja, dok Brisel istovremeno pojačava pritisak na kompanije poput TikToka, Facebooka, Instagrama i Snapchata zbog funkcija koje podstiču zavisnost kod djece.
Poruka iz EU je jasna: modeli poslovanja koji ugrožavaju najmlađe više se neće tolerisati.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.