Naučnici sa Univerziteta u Kvinslendu uspeli su da stvore, kako tvrde, najnapredniju repliku ljudske kože na svijetu u laboratoriji u Kvinslendu, u nadi da bi mogla da bude korišćena za proučavanje rijetkih genetskih kožnih bolesti.
Istraživači sa Univerziteta u Kvinslendu koristili su matične ćelije za kreiranje replike ljudske kože, koja sadrži krvne sudove, kapilare, folikule kose, slojeve tkiva i imunološke ćelije, prenosi australijski ABC.
Direktor instituta Kijaraš Kosrotehrani rekao je da su organoidi kože (minijaturizovana i pojednostavljena verzija organa koja imitira ključnu funkcionalnu, strukturnu i biološku složenost tog organa) razvijani šest godina i da bi mogli da donesu revoluciju u transplantacijama kože, liječenju rana i proučavanju kožnih bolesti.
– Verujemo da će ovo otvoriti potpuno nova vrata za pronalaženje novih tretmana za niz rijetkih bolesti koje pogađaju mnoge roditelje sa bolesnom djecom – rekao je Kosrotehrani.
Kvinslend ima najvišu stopu oboljelih od raka kože u svijetu, a kod više od 3.600 ljudi godišnje se digajnostifikuje melanom.
Viši istraživač doktor Abas Šafije naveo je da je ovo napredak u odnosu na prethodne modele kože koji su sadržavali samo tanki sloj kože i jedan tip ćelija.
– Posjedovanje vaskularnih i imunoloških komponenti omogućava nam da modelujemo bolesti u laboratoriji i nadamo se da ćemo razviti nove lijekove za njihovo liječenje – rekao je Šafije.
Istraživači se nadaju da će ovo unaprijediti proučavanje širokog spektra uobičajenih kožnih bolesti kao što su psorijaza, atopijski dermatitis i skleroderma, kao i rijetkih genetskih bolesti.
– Ovi organoidi koje smo razvili, a koji sadrže sve komponente kože, sada će nam zaista otvoriti oči u pogledu onoga što se dešava i kako možemo da popravimo stvari – rekao je profesor Kosrotehrani.
Ova istraživanja takođe mogu da pomognu u poboljšanju transplantacija kože, koje su ključne za ozbiljne opekotine, rane ili određene hirurške zahvate, iako su istraživači napomenuli da će to biti dio budućih istraživanja, prenosi Telegraf.
– Uvijek govorimo o opekotinama i povredama od trauma, ali ono što je mnogo češće zapravo je transplantacija koja se vrši prilikom liječenja raka kože – rekao je profesor Kosrotehrani.
Profesorka Alison Kovin sa Univerziteta Južna Australije, stručnjak za regenerativnu medicinu i istraživač na terapiji antitijela za oboljele od epidermolize bullosa (EB), rijetke genetske bolesti koja čini kožu veoma krhkom i sklonom, stvaranju plikova, rekla je da organoidi kože imaju potencijal da postanu koristan korak u liječenju rijetkih kožnih bolesti.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.