Toplotni talasi uzimaju smrtonosan danak i situacija se pogoršava. Stručnjaci SZO upozoravaju da su ekstremne temperature u Evropi i Centralnoj Aziji postale stvarna prijetnja javnom zdravlju.
Stručnjaci iz Panevropske komisije za klimu i zdravlje pri SZO upozoravaju da ekstremne temperature predstavljaju veliku opasnost po javno zdravlje.
Pismo je upućeno vladama i donosiocima odluka iz 53 zemlje Evrope i Centralne Azije. Pismo je potpisala predsjednica Panevropske komisije za klimu i zdravlje, bivša premijerka Islanda Katrin Jakobsdotir, zajedno sa još 12 stručnjaka.
Oni naglašavaju da toplotni talasi više nisu samo sezonska neprijatnost, već ozbiljna prijetnja zdravlju. U Evropi su zabilježeni rekordni toplotni talasi koji postaju sve češći i smrtonosniji.
– Vrućine nisu samo neprijatne, već su i tihe ubice. Odnose živote izazivajući moždane udare, infarkte i respiratornu insuficijenciju, iako to često nije vidljivo u zvaničnim uzrocima smrti – navode.
Ko je najugroženiji?
Najveći rizik imaju starije osobe, ljudi sa invaliditetom, trudnice, djeca i radnici na otvorenom. Posljedice visokih temperatura ne osjećaju se odmah, ali utiču na mentalno zdravlje i smanjuju produktivnost. Tokom 2022. i 2023. godine u 35 evropskih zemalja zabilježeno je više od 100.000 smrtnih slučajeva.
Klimatske promjene i javno zdravlje
Klimatske promjene doprinose širenju bolesti koje su ranije bile rijetke u ovom regionu. Primjer je porast slučajeva denga groznice u Evropskoj uniji za 368 odsto u periodu 2022-2024. godine. Bolnice bilježe veći broj pacijenata sa srčanim, plućnim i bubrežnim oboljenjima.
Visoke temperature utiču i na mentalno zdravlje, pogoršavaju san i povećavaju nivo anksioznosti. Osobe sa psihičkim problemima podložnije su toplotnom udaru. Zdravstveni radnici suočavaju se sa iscrpljenošću i sindromom sagorijevanja.
Potrebna hitna akcija – apel stručnjaka
Stručnjaci ističu da je neophodno bolje pripremiti zdravstvene sisteme i druge sektore države za toplotne talase. Planovi zaštite zdravlja mogu da spasu živote i pomognu najugroženijima. Mjere za borbu protiv klimatskog zagrijavanja istovremeno su i mjere za očuvanje zdravlja.
SZO: Vrućine u Evropi odnose živote
Zagađenje vazduha od sagorijevanja fosilnih goriva uzrokuje oko 500.000 prijevremenih smrti godišnje u regionu SZO. Smanjenje emisija moglo bi da spasi milione života širom svijeta. Povećanje zelenih površina u gradovima moglo bi da smanji broj smrti povezanih sa vrućinama i do 40 odsto.
Stručnjaci najavljuju da će u narednim mjesecima predstaviti set preporuka za ublažavanje klimatske krize i zaštitu zdravlja. Naglašavaju da je sada vrijeme za izuzetne mjere, a ne za polovična rješenja.
Mondo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.