Francusko Ministarstvo zdravlja diskretno je naredilo regionalnim zdravstvenim odjeljenjima da do marta 2026. budu spremni za „sukob visokog intenziteta“ i da prime čak pedeset hiljada ranjenika, prvenstveno stranih vojnika.
Zna se ko je neprijatelj, iako se ne spominje, to je Rusija. Drugo uputstvo predviđa mogućnost da će francuske vojne bolnice morati osloboditi prostor za prijem velikog broja ranjenih Francuza, a da nije reč o novinarskoj patki, potvrđuje činjenica da je sve potvrdila ministarka rada i zdravlja Ketrin Votren.
– Ministarstvo zdravlja mobilizuje bolnice za rat – objavio je časopis “Le Canard enchaîné”, prenosi Jutarnji .hr.
U članku se pojašnjava da su bolnice u Francuskoj dobile uputstvo Ministarstva zdravlja, poslato 18. jula direktorima regionalnih zdravstvenih agencija (ARS).
– Po nalogu Ketrin Votren, bolnice moraju biti spremne da prime hiljade ranjenih vojnika u slučaju velikog oružanog sukoba u Evropi. Predsjednik Emanuel Makron zalaže se za prekid rata u Ukrajini, ali da li on zaista vjeruje u to? Njegova vlada, u svakom slučaju, naoružava se za veliki sukob. Za svaki slučaj, naravno – piše “Le Canard enchaîné”.
Osnivanje medicinskih centara
Da u Jelisejskoj palati ne isključuju sukob sa Putinovom Rusijom, pokazuje uputstvo Glavnog sekretarijata za odbranu i nacionalnu bezbjednost, prema kojem Ministarstvo zdravlja planira osnivanje medicinskih centara za prijem pacijenata koji se vraćaju iz ratnih zona.
Ti centri bi trebalo da se nalaze u blizini autobuskih ili željezničkih stanica, luka ili aerodroma kako bi se olakšalo „preusmjeravanje“ stranih vojnika „u njihove zemlje porijekla“. Spomenuti medicinski centri moraju imati kapacitet za liječenje prosječno oko 100 pripadnika vojske dnevno tokom dva mjeseca neprekidno, te do 250 pacijenata dnevno tokom trodnevnih (u prosjeku) „vrhunaca aktivnosti“.
Ukupno, civilne medicinske ustanove moraju biti spremne da prime između 100.000 i 500.000 vojnih osoba u periodu od „deset do 180 dana“, predviđa francusko Ministarstvo zdravlja, prenosi Jutarnji .hr.
Priprema za „mušku, mladu i za borbu spremnu grupu pacijenata“
Prema dokumentu, to se odnosi na „mušku, mladu i za borbu spremnu grupu pacijenata“, a preporučuje se „posebna pažnja posvećena liječenju posttraumatskih mentalnih poremećaja i usmjeravanju fizikalne medicine i rehabilitacije“.
Kako bi se izborili sa prilivom pacijenata, ljekarima je, „bez obzira na oblast djelovanja“, naređeno da se pridruže Zdravstvenoj službi Oružanih snaga i tako ojačaju njen tim koji trenutno uključuje 14.000 zaposlenih.
Osim toga, čelnicima ARS-a naređeno je da medicinsku zajednicu brzo upoznaju sa „ograničenjima ratnog vremena, obilježenog nedostatkom resursa, rastućim potrebama i drugim povezanim problemima“.
Nijemci, Francuzi, Poljaci, Šveđani i Danci
“Financial Times” ima i satelitske snimke, a razmjere operacije predstavljaju presedan za Evropu. Pariz, Berlin, Varšava, pa čak i Šveđani i Danci.
U drugom povjerljivom uputstvu od 21. februara, Ministarstvo zdravlja propisuje da će u slučaju sukoba velikih razmjera osam vojnih bolnica u Francuskoj morati osloboditi prostor za prijem ranjenih i osakaćenih francuskih vojnika.
– U trenutnom međunarodnom kontekstu potrebno je osigurati uslove medicinske podrške u situaciji sukoba visokog intenziteta – objašnjava Ministarstvo.
Podsjeća da Francuska, kao potpisnica Vašingtonskog ugovora, „može biti obavezna da preduzme sve potrebne mjere, uključujući upotrebu sile, kao odgovor na oružani napad usmjeren protiv jedne ili više država članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO)“.
“Nema besplatnog liječenja stranih pacijenata”
Uprkos vojnom savezništvu, napominje se da Francuska ne namjerava besplatno liječiti strane pacijente, pa je potrebno strogo računovodstvo kako bi se osigurala nadoknada troškova ustanovama i medicinskim radnicima mobilizovanim za pružanje pomoći vojskama stranih država i saveznika, u skladu sa međunarodnim sporazumima.
U televizijskim intervjuima francuska ministarka zdravlja nije demantovala pisanje “Le Canard enchaînéa”.
Umjesto toga, objasnila je:
– Ovo je dio preventivnih mera, poput strateških rezervi ili pripreme za epidemije. Nisam obavljala ovu dužnost tokom kovida-19, ali, sjetite se, nema dovoljno riječi da se opiše nedostatak pripremljenosti naše države.
Sasvim je normalno da se zemlja priprema za krize, za posljedice onoga što se događa. To je dio odgovornosti centralne vlade.
Igra riječi
Vjerovatno kako ne bi uplašila Francuze, ministarka Ketrin Votren nije upotrebila izraz „rat“, već manje brutalnu riječ „kriza“, podsjetili su tamošnji mediji.
– Ova direktiva Ministarstva zdravlja nije se pojavila niotkuda. Uklapa se u strateški kontekst definisan borbama u Ukrajini, napetim odnosima između NATO-a i Rusije te neizvijesnošću oko evropske bezbjednosti.
Za Pariz integracija civilnih bolnica u odbrambeni sistem znači pripremu cijele nacije za dugoročni sukob. U praksi to znači da se rat više ne doživljava kao apstrakcija, već se vidi kao stvarna mogućnost.
Bolnice postaju strateška infrastruktura, ravnopravna vazdušnim bazama ili vojnim lukama. A ako se zdravstvo priprema za takav scenario, to znači da država sada ozbiljno razmatra mogućnost sukoba velikih razmjera na evropskoj teritoriji – bjasnio je specijalizovani vojni veb portal Armees.com.
Predsjednik Makron u više navrata ove godine upozorio je Francuze da bi se ono što se događa u Ukrajini od 24. februara 2022. moglo u vrlo bliskoj budućnosti proširiti na područje Evropske unije i NATO-a.
Makronovo pitanje naciji
U govoru oružanim snagama uoči Dana pada Bastilje u julu, Makron je upitao „naciju“:
– Jesmo li lično sposobni izdržati rat visokog intenziteta na evropskom tlu sljedeće tri ili četiri godine? Rat u Ukrajini pokazuje da snaga zahtijeva ne samo hrabrost, već i rezerve i prilagođenu odbrambenu industriju.
Trebamo naciju koja se može održati, biti mobilizovana. Zato moramo ubrzati napore za razvoj rezerve.
Makron je zatim obećao da će već ove jeseni „mladima dati nove ponude za vojnu službu u drugim oblicima“ te podsjetio da sloboda i bezbjednost moraju biti „zaštićene u Ukrajini jer su naša bezbjednost i naša sloboda povezane sa sudbinom ove zemlje. Zato je Francuska, zajedno s Velikom Britanijom, formanirala koaliciju voljnih kako bi doprinijela osiguranju trajnog mira na našem kontinentu.
Francuska nije prva, ni jedina evropska zemlja koja priprema svoju infrastrukturu i stanovništvo za sukob velikih razmjera, pa i na medicinskom nivou.
Države u blizini Rusije, Litvanija, Estonija, Letonija i Poljska, takođe aktivno ulažu u medicinsku obuku, sprovode vježbe evakuacije i grade podzemnu bolničku infrastrukturu kako bi bile spremne za masovni priliv ranjenika u slučaju ruskog napada.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.