Savjet ministara BiH bi na današnjoj sjednici trebalo da raspravlja o Prijedlogu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata Centralne izborne komisije (CIK) BiH, koji predviđa nova zapošljavanja u CIK-u, neophodna radi implementacije novih tehnologija za izbore, pišu Nezavisne novine.
Zanimljivo je da je CIK ovaj prijedlog, još prije pola godine, odnosno 21. marta, dostavio Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH radi davanja saglasnosti.
Da bi konkurs za nova radna mjesta bio raspisan, CIK mora imati usvojen pravilnik, tako da su na potezu ministri u Savjetu ministara BiH.
Prethodno je CIK BiH pribavio sva potrebna mišljenja Kancelarije za zakonodavstvo, Ministarstva pravde BiH i Ministarstva finansija BiH.
“Ponovo, 3. jula 2025. godine, Centralna izborna komisija BiH je Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH dostavila urgenciju”, upozorili su nedavno iz CIK-a.
Podsjećaju iz CIK-a da su dobili niz novih nadležnosti nakon odluka Kristijana Šmita kojim je mijenjan i dopunjavan Izborni zakon BiH, među kojima i vrlo kompleksan posao uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH.
“Za nove nadležnosti ne postoje sistematizovana radna mjesta te zbog velikog obima posla i nedostatka ljudskih resursa Centralna izborna komisija BiH često nije u mogućnosti blagovremeno obaviti sve zakonom propisane poslove i zadatke”, požalili su se iz CIK BiH.
Očekivanja od današnje sjednice Savjeta ministara BiH iz CIK-a juče nismo uspjeli dobiti, ali je Suad Arnautović, član CIK-a, prije nekoliko dana naveo da procedura u vezi sa pravilnikom traje još od 2023. godine.
“Nedostaje nam ljudi, inženjeri moraju da uđu u posao. Neko mora pripremiti i softver. Ima jako puno posla. Šmit mi je javno obećao da će, ukoliko bude zastoja, on intervenisati. Mi smo ga obavijestili”, naveo je Arnautović za N1.
Kada je riječ o novoj tehnologiji, kaže da bi birači ubuduće bili identifikovani otiskom prsta.
“Različite vrste manipulacija postojale su od 1996. do danas. Kada se birač identifikuje na ovaj način, preuzima glasački listić, obilježava svoje preferencije i ubacuje ga u glasačku kutiju. Skener potom digitalno bilježi preferencije birača. To je mašina koja prihvata glasački listić. Na miru ćemo donijeti određene sugestije”, istakao je Arnautović.
Iz CIK-a su, podsjetimo, i ranije navodili da su dobili potpuno nove, jako velike aktivnosti, a broj ljudi koji je u sekretarijatu je isti ili je čak manji, jer je jedan broj kadrova napustio ovu instituciju, tražeći bolja zaposlenja, bolju platu. Upitno je tvrde, da li će bez novog zapošljavanja uspjeti implementirati nove tehnologije na izborima 2026. godine.
Sa druge strane, novinar Uroš Vukić kaže da se CIK BiH ponašao kao razmaženo derište.
“Sve što traže mora sad i odmah, a kada se suoče sa realnošću i politikom, u pomoć zovu visokog predstavnika, bez kojeg, realno, ne bi ni bili to što jesu. Zapošljavanje velikog broja ljudi koje traže nema smisla. CIK treba da bude tehničko tijelo koje sprovodi izbore, a ne da se od te institucije pravi ‘institucionalni monstrum'”, ocjenjuje Vukić.
Vrijeme će, dodaje on, pokazati da “nove tehnologije” koje toliko zagovaraju ni najmanje neće spriječiti krađe.
“U to sam ubijeđen, jer izbori se ‘kradu’ na drugom mjestu, ne na biračkom. Potpuno je razumljiv otpor politike prema novom zapošljavanju u CIK-u, jer uz asistenciju visokog predstavnika to postaje institucija koja kreira izborni sistem, umjesto da samo sprovode zakon”, navodi Vukić.
Inače, koalicija “Pod lupom” je prije godinu dana saopštila rezultate istraživanja prema kojim 83,4 odsto građana podržava uvođenje novih tehnologija u izbore kao načina borbe protiv izbornih krađa.
Nezavisne novine
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.