Djeca islamske vjere čine najveću vjersku grupu u bečkim osnovnim i srednjim školama, podaci su Gradske uprave za prošlu školsku godinu.
U školama koje pohađa oko 112.600 djece, od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama, 41,2 odsto učenika izjašnjava se kao muslimani.
To je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 39,4 posto, podaci su Kancelarije bečkog gradskog šefa za obrazovanje Betine Emerling /liberalna stranka Neos/.
Hrišćani sada zajedno čine 34,5 odsto učenika, od kojih je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 procenata pravoslavaca.
Nikakvu vjersku pripadnost nema oko 23 odsto djece, a manjinske grupe uključuju budiste /0,2 odsto/, Jevreje /0,1 odsto/ i ostale vjere /0,9 odsto/.
Emerling je upozorila na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji, te skloniji izražavanju diskriminatorskih stavova.
Ona je navela da su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBT osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.
“U Beču niko ne bi trebalo da temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji”, rekla je Emerling za austrijsku agenciju APA.
Kao odgovor na te izazove, Emerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta “Život u demokratiji”, čije bi predavanje počelo već u osnovnoj školi, prenosi “Der Standard”.
Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim evropskim zemljama – kako pomiriti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturanim demokratskim društvima.
Austrija već dugo ima model vjeronauka koji se odvija po religijama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.