Život u velikom gradu prate razne vrste zagađenja i umjesto da se borimo protiv njih, mi smo se izgleda naviknuli.
Zašto ne bismo smjeli da ignorišemo buku i svjetlosno zagađenje, objasnili su inženjer zaštite životne sredine Milan Konotarević i profesor fizike Dušan Mrđa.
Kada se govori o zagađenju obično je prva asocijacija zatrovan vazduh, voda i tlo, ali u velikim gradovima postoje i druge vrste zagađenja koje i te kako utiču na naše zdravlje. Međutim, oni predstavljaju problem koje ne bismo smjeli da ignorišemo, poručuju stručnjaci.
Buka i svjetlosno zagađenje
Milan Konotarević, inženjer zaštite životne sredine upozorava da su u pitanju fiziološki stresori koji utiču na nas a da mi ne moramo biti svjesni tog uticaja, a time nismo svjesni ni da moramo da se zaštitimo.
– Plavo svjetlo je jako popularna tema u posljednje vrijeme. To plavo svjetlo koje primamo preko ekrana, preko raznih uređaja, u neko doba koje nije prikladno, signalizira našem fiziološkom sistemu da je dan.
Onda imamo problem da spavamo, postoje razne fiziološke stvari koje se dešavaju u tim trenucima pod uticajem tog svjetla koje ne bi trebalo u tim trenucima da se dešavaju – objašnjava Konotarević.
Najveći izvor buke u Beogradu je saobraćaj. On najviše doprinosi, svuda je u Beogradu, u velikom je porastu zadnjih godina, a to važi za skoro sve gradove regiona.
– Problem jeste u tome, kao što smo već i nekako načeli ovu temu, što smo uronjeni i u višak svjetla i u buku u gradskoj sredini i vrlo često nismo ni svjesni uticaja i jednog i drugog agensa na nas – ukazao je Dušan Mrđa, profesor fizike sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.
Višak energije koji na nekontrolisan način deponujemo u životnu sredinu, predstavlja opterećenje za životnu sredinu i utiče na zdravlje čovjeka.
Kako Mrđa ističe, postajemo svjesni koliko smo opterećeni i bukom i svjetlosnim zagađenjem tek onda kad se izmjestimo na neko mjesto pa odjednom kao da nam nešto nedostaje. Vidimo tu razliku, a naš organizam je izložen stalno tome i trpi posljedice.
Ulična rasvjeta i svjetlosno zagađenje
U savršenim uslovima svjetlost sa bandere trebalo bi da pada samo u predjelu koji se zove korisno svjetlo.
Međutim, svjetlost sa bandere često pada mnogo dalje i taj razmak se zove raspršeno svjetlo, koje dovodi do bljeska, a to je direktan zrak svjetlosti koji zasljepljuje čoveka i zaklanja objekte oko svetiljke. Tu se problem ne završava.
Problem može biti i obasjani dio se zove prestup i osvjetljava stanove i kuće, mimo volje onih koji tamo žive. Zakonodavstva pojednih država omogućavaju građanima da podnesu pritužbe kako bi im se ovaj vid smetnji uklonio iz domova.
Postoji i takozvano sjajenje neba, koje takođe nastaje zbog pogrešno usmjerenih snopova svjetlosti uličnih svjetiljki. To je ono što vidimo iz aviona kada prelijećemo neki grad.
Prekomjerno izlaganje plavom svjetlu osim negativnog uticaja na dnevni životni ciklus, ima veliki uticaj na neurotransmitere, na hormon serotonin koji reguliše, između ostalog, ciklus spavanja, odmora organizma.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.