Pića bez šećera osvajaju tržište, a oznaka „zero“ sve češće se predstavlja kao izbor bez griže savjesti.
Ipak, odsustvo šećera ne znači da je napitak automatski zdrav, a razlike između gaziranih sokova i energetskih pića posebno su važne kada je riječ o kofeinu, zubima i dugoročnim navikama u ishrani.
Šta se zapravo nalazi u limenci?
Coca-Cola Zero Sugar, Pepsi Zero Sugar i Red Bull Zero imaju sličnu osnovu kao klasične verzije: gaziranu vodu, arome, kiseline i druge dodatke. Glavna razlika je u tome što je šećer zamijenjen zaslađivačima, zbog čega ova pića imaju veoma malo kalorija, piše Klix.
Proizvođači često kombinuju više zaslađivača kako bi ukus bio što sličniji originalu. Coca-Cola Zero u BiH sadrži ciklamate, acesulfam K i aspartam, Pepsi Zero Sugar aspartam i acesulfam K, dok Red Bull Zero koristi sukralozu, ciklamat i saharin.
Na deklaracijama Coca-Cole Zero i Pepsija Zero Sugar nalazi se i upozorenje da sadrže izvor fenilalanina. Ono je posebno važno za osobe s fenilketonurijom, rijetkom nasljednom bolešću zbog koje moraju ograničiti unos ove aminokiseline.
Ni oznaka „zero calories“ ne mora značiti doslovno nula kalorija. Prema deklaraciji navedenoj u analizi, Red Bull Zero ima dvije kilokalorije na 100 mililitara, odnosno oko pet kilokalorija u limenci od 250 mililitara.
SZO ne preporučuje zaslađivače za mršavljenje
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u maju 2023. objavila smjernicu prema kojoj se zaslađivači bez šećera ne preporučuju kao sredstvo za kontrolu tjelesne težine ili smanjenje rizika od nezaraznih bolesti.
Pregled istraživanja na kojem se preporuka zasniva nije pokazao dugoročnu korist u smanjenju tjelesne masti kod odraslih i djece. Uočene su i povezanosti dugotrajne upotrebe zaslađivača s određenim zdravstvenim rizicima, ali takvi nalazi sami po sebi ne dokazuju da su zaslađivači njihov uzrok, prenosi Klix.
Preporuka je uslovna, a ne apsolutna zabrana. Takođe, ne odnosi se na osobe koje već imaju dijabetes. Stručnjaci su ukazali i na ograničenja dostupnih istraživanja, uključujući nedostatak direktnih poređenja u dijelu kliničkih studija.
– Zamjena slobodnih šećera zaslađivačima dugoročno ne pomaže u kontroli težine – izjavio je tada Frančesko Branka (Francesco Branca), direktor odjela SZO za ishranu i sigurnost hrane.
Aspartam i rizik od raka: šta je utvrđeno?
Aspartam je u julu 2023. godine privukao veliku pažnju kada ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala u grupu 2B, odnosno među supstance koje su moguće kancerogene za ljude. Klasifikacija se zasnivala na ograničenim dokazima.
Istovremeno je zajednički stručni komitet SZO i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (JECFA) potvrdio prihvatljivi dnevni unos od 40 miligrama po kilogramu tjelesne težine.
Ova dva zaključka nisu u suprotnosti. IARC procjenjuje da li neka supstanca može izazvati rak, dok JECFA procjenjuje rizik pri uobičajenim količinama unosa.
Prema primjeru koji je naveo JECFA, odrasla osoba teška 70 kilograma morala bi popiti više od devet do 14 limenki dijetalnog pića dnevno da bi premašila prihvatljivi dnevni unos, pod pretpostavkom da aspartam ne unosi iz drugih izvora. To je ilustracija za određene pretpostavke, a ne preporuka za konzumaciju.
Red Bull Zero nema šećera, ali kofein ostaje
Kod energetskih pića oznaka „zero“ odnosi se na šećer, a ne na kofein. Red Bull Zero, prema deklaraciji za proizvod kupljen u BiH, sadrži 32 miligrama kofeina na 100 mililitara, odnosno 80 miligrama u limenci od 250 mililitara. To je jednako količini kofeina u klasičnoj verziji.
Limenka sadrži i 1.000 miligrama taurina, a na deklaraciji je upozorenje da piće ima visok udio kofeina i da se ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama.
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navodi da pojedinačne doze do 200 miligrama kofeina i ukupni dnevni unos do 400 miligrama, iz svih izvora, ne predstavljaju sigurnosni problem za većinu zdravih odraslih osoba. Za trudnice je preporučena granica do 200 miligrama dnevno.
Za djecu i adolescente EFSA predlaže unos do tri miligrama kofeina po kilogramu tjelesne težine dnevno. Za tinejdžera od 50 kilograma to je 150 miligrama, pri čemu se računa kofein iz svih izvora, uključujući kafu, čaj i gazirane napitke.
EFSA upozorava i da već 100 miligrama kofeina kod nekih odraslih može uticati na trajanje i kvalitet sna, naročito ako se konzumira blizu vremena za spavanje.
Pored kofeina, ostaju i kiseline koje mogu doprinijeti oštećenju zubne gleđi. Zbog toga ni gazirana pića bez šećera nisu bez rizika za zube.
Šta savjetuje nutricionista iz BiH?
Fitness trener i nutricionista Jasmin Jašarević, koji više od deset godina radi s klijentima, smatra da zero pića imaju određene prednosti u odnosu na klasične verzije, ali upozorava da se njihov marketing ne smije poistovjetiti sa zdravom ishranom.
– Ljudi često padaju na marketinške trikove, a zero pića znaju biti dio toga – rekao je Jašarević za Klix.ba.
On navodi da postoje argumenti u korist ovih proizvoda kada se posmatra nutritivna deklaracija, ali da lično ne daje prednost zero varijantama. Kada je riječ o umjerenosti, savjetuje da konzumacija ne prelazi čašu dnevno.
Posebno upozorava na energetska pića, naročito kada ih piju djeca i mladi. Prema njegovim riječima, problem je i njihova dostupnost, jer su relativno jeftina i lako dostupna i onima sa skromnim džeparcem.
Jesu li onda zero pića bolji izbor?
Ako je cilj smanjiti unos šećera, zero varijanta može biti alternativa klasičnom zaslađenom gaziranom piću. Međutim, to je ne čini automatski zdravim napitkom niti sredstvom za mršavljenje.
Važno je razlikovati gazirane sokove bez šećera od energetskih pića, kod kojih kofein ostaje važan faktor bez obzira na količinu šećera. Potrebno je obratiti pažnju i na ukupnu količinu koju pijemo, uticaj na san i zdravlje zuba.
Najjednostavniji izbor za svakodnevnu hidrataciju i dalje su voda i nezaslađeni napici. Oznaka „zero“ govori šta je iz proizvoda uklonjeno, ali ne znači da je sve ostalo nevažno.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.