Dok svijet polako izlazi iz post-pandemijskog perioda i navika trošenja, stručnjaci upozoravaju na novi fenomen u ponašanju potrošača, tzv. “revenge saving” ili “osveta štednjom”.
Za razliku od poznatijeg trenda “revenge spending” (osveta trošenjem), gdje ljudi troše na stvari koje im nisu neophodne nakon perioda ograničenja, “osveta štednjom” podrazumijeva ekstremno štedljivo ponašanje da bi se nadoknadile loše finansijske odluke iz prošlosti.
To može biti kratkoročni “izazov netrošenja”, ali i dugoročno smanjenje troškova. Razlog može biti strah od ekonomske nestabilnosti, nesigurnost na tržištu rada ili jednostavno želja da se nadoknadi prethodno prekomjerno trošenje.
Liz Koh, osnivač Enrich Retirement, kaže da ovakvo ponašanje pokazuje koliko emocije mogu uticati na finansijsko ponašanje.
– Prirodni instinkt je skupljati kada smo uplašeni zbog budućnosti – ističe Koh.
Ipak, naglašava da ne mogu svi primjenjivati ovaj trend.
– Mnogi su izgubili posao ili firmu i bore se da prežive, a kamoli da štede. Takođe, štednja iz osvete je uglavnom privremena i prestaje kada se strahovi smire, a ekonomska aktivnost i povjerenje potrošača se obnove – dodaje ona.
Marketing stručnjak Bodo Lang sa Massey University smatra da je ovakvo ponašanje razumljivo u vremenima nesigurnosti:
– Kada je sigurno i kada je potrošačko raspoloženje pozitivno, ljudi troše više. Ali u nesigurnim vremenima štede za moguća loša vremena.
Prema podacima, domaćinstva u New Zealandu u avgustu su imala depozite u bankama od 264,5 milijardi dolara, što je više nego prethodnih godina. Ljudi takođe brže otplaćuju dugove i u nekim slučajevima nastavljaju sa istim iznosima otplate i kada kamatne stope padaju, što ukazuje na oprez i želju za finansijskom sigurnošću.
Stručnjaci upozoravaju da “osveta štednjom” može usporiti ekonomski oporavak jer ekonomija zavisi od povratka potrošnje i povjerenja potrošača, piše The Stuff.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

