Ukrajinski ljekari prijavljuju sve više slučajeve gasne gangrene, koja se javljala u rovovima u Prvom svjetskom ratu, a za koju se dugo smatralo da je gotovo iskorijenjena u Evropi.
Riječ je o bakterijskoj infekciji koja uništava mišićno tkivo smrtonosnom brzinom.
Ukrajinski vojni ljekari su za britanski Telegraf naveli da je ratovanje dronovima učinilo evakuaciju ranjenih vojnika gotovo nemogućom, što stvara uslove koji uzrokuju da se infekcije, pa i one bezazlene, šire alarmantnom brzinom.
– Vidimo komplikacije povreda koje nikada nije vidjela nijedna živa osoba u ratno vrijeme. Ovakve odložene, vremenski, evakuacije nikada nisu viđene u posljednjih 50 godina, vjerovatno od Drugog svejtskog rata, a možda čak ni tada. I vidimo patologiju kakvu nikada ranije nismo vidjeli – rekao je Aleks, strani dobrovoljni ljekar u oblasti Zaporožja.
Šta je gasna gangrena?
Gasna gangrena je teška infekcija mišića koju uglavnom izaziva bakterija Clostridium, nazvana po mjehurićima gasa koji se formiraju ispod kože.
Bakterije Clostridium napreduju u tkivu bez kiseonika, izazivajući nekrozu, pritom uzrokujući jak bol, otok, promjenu boje tkiva i osjećaj “pucanja” dok se gas kreće.
Obično, gangrena nastaje zbog lošeg snabdijevanja krvlju, ne uključuje bakterijske toksine ili stvaranje gasa i razvija se mnogo sporije od gasne gangrene.
Infekcija obično nastaje nakon traumatskih povreda, poput dubokih prostrelnih ili eksplozivnih rana, posebno kada se medicinska pomoć odlaže, što je uobičajeno u Ukrajini.
– Imamo ljude koji dolaze u bolnicu koji su povrijeđeni nekoliko nedjelja, samo sjede na podzemnim stabilizacionim tačkama, održavani u životu koliko god je moguće.
Gasna gangrena je nešto o čemu se uči u školi… U Ukrajini je, međutim, vidite, jer ljudi sjede sa ovakvim ranama i ne dobijaju odgovarajuću njegu, jednostavno ih ne možete dovoljno brzo vratiti u bolnicu da biste ih pravilno liječili – rekao je Aleks.
Liječenje gasne gangrene je teško, a oporavak je daleko od zagarantovanog, čak i u najboljim bolnicama.
– Obično, liječenje gasne gangrene uključuje hirurško uklanjanje zaraženog mesa, zajedno sa veoma jakim dozama intravenskih antibiotika. To je izuzetno opasna infekcija, ako se ne liječi, stopa smrtnosti je blizu 100 procenata – rekla je dr Lindzi Edvards, viši predavač mikrobiologije na Kings koledžu u Londonu.
Ali u Ukrajini je, kako navodi Telegraf, i brzo hirurško uklanjanje zaraženog tkiva nemoguće, kao i ciljana upotreba antibiotika, zbog ograničenog pristupa bolnicama i laboratorijama.
Fenomen Prvog svjetskog rata se vratio
Gasna gangrena se istorijski povezuje sa Prvim svjetskim ratom zbog jedinstvene kombinacije uslova na bojnom polju, teških povreda i ograničene medicinske njege.
Vojnici su se borili u blatnjavim, vlažnim rovovima i na poljima često đubrenim stajnjakom, koji su sadržavali bakteriju Clostridium.
Projektili poput metaka i šrapnela izazivali su duboke, složene rane sa obimnim mrtvim tkivom, stvarajući idealno okruženje za razvoj bakterija.
Evakuacija i hirurška intervencija su često bile odložene, a bez brzog čišćenja rana, infekcije su se brzo širile.
Antibiotici još nisu bili dostupni, a higijena rana je bila rudimentarna.
U Drugom svjetskom ratu, uvođenje antibiotika dramatično je smanjilo smrtnost od infekcija na bojnom polju.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.