Iako se približava ponovljeno glasanje za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta, a time i nova bitka za glasove, u političkim partijama još ne znaju pravila ponašanja, odnosno šta smiju, a šta ne smiju da rade u susret novom izlasku na birališta, zbog čega su zatražili pojašnjenje od Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Iako se približava ponovljeno glasanje za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta, a time i nova bitka za glasove, u političkim partijama još ne znaju pravila ponašanja, odnosno šta smiju, a šta ne smiju da rade u susret novom izlasku na birališta, zbog čega su zatražili pojašnjenje od Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Prijevremeni izbori će, odlukom CIK-a nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbe SDS-a i SNSD-a na prvobitni akt te komisije, biti ponovljeni 8. februara na 136 biračkih mjesta koja je kao sporne označio CIK BiH zbog sumnji da je bilo krađe glasova i drugih manipulacija.Glasanje će biti ponovljeno na određenom broju biračkih mjesta na području izbornih jedinica Zvornik (53), Doboj (31), Laktaši (24), Bratunac (12), Prijedor (2), Milići (2) te Banjaluka, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci Vlasenica, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bijeća i Brčko na po jednom biračkom mjestu.Odluku o raspisivanju i održavanju ponovnih prijevremenih izbora CIK je usvojio posljednjeg dana decembra 2025. nakon što je prethodno Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbe SNSD-a i SDS-a na odluku o poništavanju izbora u označenim biračkim mjestima.
Tada je i poručeno da novac, odnosno oko 600.000 KM za sprovođenje ponovnih prijevremenih izbora, treba da bude obezbijeđen u budžetu institucija na nivou BiH u roku od 15 dana od dana donošenja te odluke nakon čega će biti usvojeno uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za ponovne prijevremene izbore.
I dok CIK čeka novac, otkrio je prvi set pravila za njihovo sprovođenje. Riječ je o nekoliko instrukcija koje se odnose na lokacije biračkih mjesta, izbor novih predsjednika i njihovih zamjenika u biračkim odborima kao i o “radnom vremenu” i sastavu izbornog osoblja.
Međutim, i dalje je dosta nepoznanica o načinu na koji će strankama biti dozvoljeno da komuniciraju sa biračima u sredinama gdje će biti ponovljen izborni dan.Jedino je, za sada, na jednoj od posljednjih sjednica CIK-a rečeno da neće biti kampanje koja je bila sastavni dio svakog redovnog pa i ovog prijevremenog izbornog ciklusa.
Zbog toga je, kako je potvrđeno za “Glas”, SDS zatražio zvanično od CIK-a da pojasni šta je u dolazećim danima političkim subjektima dozvoljeno, a šta ne.
– Akta koja je CIK donio na posljednjoj sjednici nisu jasna u dijelu da li će biti zvanične kampanje ili neće, odnosno da li uopšte može da se koristi određeni promotivni materijal. Ne govori se ni o jednom vidu kampanje. Ni internet kampanji, medijima, podjeli reklamnog materijala, tako da je SDS poslao dopis CIK-u da se jasno odredi o tim pitanjima. Moramo da znamo da li i šta od toga može da se koristi prije 8. februara i da li ima neki period od kada se taj materijal može ili ne može koristiti – izjavio je za “Glas Srpske” potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković koji je bio šef Izbornog štaba na prijevremenim izborima 23. novembra 2025.
Brojni upitnici su i u SNSD-u.
To potvrđuje i potpredsjednik Miroslav Bojić.- Jedino što možemo u ovom momentu jeste samo da direktno obavijestimo naše birače. Sve drugo je veoma diskutabilno u smislu da li možemo ili ne da sprovodimo bilo kakvu kampanju. Veliki broj građana uopšte i ne zna da slijede ponovljeni izbori, a kako da sprovedemo, s druge strane, kampanju kada nam je, ako sam dobro shvatio, sve zabranjeno – rekao je Bojić za “Glas”.
Iz objavljenih akata CIK-a poznato je da će biračka mjesta biti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori u novembru, da će CIK predsjednike biračkih odbora i zamjenike imenovati najkasnije deset dana prije dana održavanja izbora te da od 7. februara od sedam časova pa do zatvaranja biračkih mjesta 8. februara traje izborna ćutnja.Pravo glasa na ponovljenim izborima ima oko 85.000 stanovnika Srpske, a dosadašnji utvrđeni rezultati pokazuju da Siniša Karan (SNSD) u odnosu na Branka Blanušu (SDS) ima oko 9.500 glasova više.Prijevremeni izbori su, naime, posljedica presude kojom je Milorad Dodik, u svojstvu predsjednika Srpske, osuđen u Sudu BiH jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Instrukcijom CIK-a je, naime, predviđeno da u izbornim jedinicama gdje ne bude dovoljno predsjednika i zamjenika biračkih odbora, na nedostajuće pozicije budu imenovani oni iz sredina koje graniče sa tom jedinicom.
Ako se to desi u Laktašima, u pomoć će priteći kolege iz Banjaluke, u Doboju iz Teslića, Zvorniku iz Bijeljine, a u Bratuncu iz Srebrenice.U SNSD-u imaju zamjerke i na takvu odluku.- Odluka je politički motivisana. Zašto nije, recimo, za Laktaše moguće da zamjena bude iz Gradiške ili Prnjavora, već samo iz Banjaluke gdje je na vlasti druga politička opcija, zašto bi u Doboj trebalo da dođu iz Teslića, a ne iz Petrova?
Ova odluka je apsurdna i na neki način neustavna – rekao je Miroslav Bojić koji je i gradonačelnik Laktaša.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.